Štete prekomjernog turizma počele su poništavati sve dosadašnje koristi turističke djelatnosti. Koliko je situacija zapravo kritična, dijelom otkrivaju i podaci nove studije Ocjena stanja i trendova održivosti turizma u Istarskoj županiji.
Valovi prosvjeda zbog prekomjernog turizma zahvatili su mnoge dijelove Europe, a posljedicama takvog turizma svjedočimo i u Hrvatskoj. Međutim, mediji i dalje turističke “uspjehe” mjere brojem noćenja i dolazaka, slavodobitno izvještavajući o turističkim rekordima.
Alarmantnost situacije se do sada samo nagađala, ali nove brojke za Istarsku županiju potvrđuju zbilja crne scenarije, stoji u priopćenju pulskog Možemo.
“Istra ide rapidno i stihijski prema kompletnoj neodrživosti kako sustava, tako i zagađenja okoliša, ali i prema infrastrukturnom kolapsu”, upozorili su na današnjoj konferenciji za medije u Puli saborska zastupnica stranke Možemo! i članica Gradskog vijeća Grada Pule Dušica Radojčić i županijski vijećnik Slaven Boljun.
Ovdje Možemo! ističe jedan od mnogih aspekata neodrživosti - prekomjernu izgradnju. Po podacima iz studije godišnje se izdaje preko 2.000 građevinskih dozvola. Ako se taj trend nastavi, u sljedećih pet godina možemo očekivati izgradnju oko 10.000 novih zgrada.
Zgrada kojima namjera nije stanovanje po građanima priuštivim cijenama. Površina izgrađenog dijela građevinskih područja (GP) u naseljima se od 2012. do danas povećala se za gotovo 1.300 hektara.
Broj stalnih stanovnika Istre prema popisu stanovništva iz 2021. iznosi 195.237, što je pad za 6,2 posto u odnosu na 2011., a broj postojećih kreveta za goste (hoteli, kampovi, apartmani, nekomercijalni smještaj) trenutno iznosi 487.732.
'Ako ne poduzmemo nešto da se sadašnji trendovi zaustave, tijekom ljetnih mjeseci u Istri uskoro bismo mogli imati milijun ljudi'
Prostorni plan Istarske županije dopušta mogućnost izgradnje dodatnih 160.000 turističkih kreveta u hotelima i kampovima. Također, prema trenutnom trendu izgradnje na građevinskim zemljištima unutar naselja stvorit će se novi smještajni kapaciteti za 200.000 stanovnika.
“Ako ne poduzmemo nešto da se sadašnji trendovi zaustave, tijekom ljetnih mjeseci u Istri uskoro bismo mogli imati milijun ljudi, od čega manje od 200.000 stalnih stanovnika. I nitko ne zna odgovoriti u kojem trenutku će puknuti infrastruktura, gdje ćemo s otpadom, što kad elektroopskrbni sustav počne padati, kako namiriti potrebe za vodom stanovništva i gostiju, kamo parkirati sva ta vozila znajući da 92 posto posjetitelja dolazi u Istru cestovnim putem, koliko će biti nepovratno zagađenje, gdje će stanovati domaće stanovništvo i radnici koji si već sada ne mogu priuštiti kupnju vlastitog doma, a ogromni problem postoji i s unajmljivanjem stanova”, rekao je Boljun.
Premda je reakcija na postojeće stanje i trendove nužna i hitna, izgovor za odgađanje ograničavanja nekontroliranog širenja kapaciteta nalazi se u primjeni novog Zakona o turizmu. “Iz izjava čelnika nekih jedinica lokalne samouprave iščitava se nevoljkost zauzimanja jasnog stava i uvođenja nužnih mjera zbog straha od nepopularnosti.
I zato se većina poziva na djelovanje temeljem novog Zakona o turizmu, koji predviđa duge rokove za izradu i implementaciju ključnih dokumenata, pa se stoga zapravo koristi kao izgovor za odgodu donošenja mjera. Glavna uloga u pripremi analiza nosivog kapaciteta i planova upravljanja dodijeljena je turističkim zajednicama, koje za to nemaju kapaciteta”, izjavila je Radojčić.
Osim toga, zakon nudi i snažne poticaje, poput stopostotnog oslobađanja plaćanja poreza na dobit na 10 godina, za povećanje turističkih kapaciteta, što može dovesti do pogoršanja situacije. Dodatni problem Zakona je što je minorizirao ulogu ključnog dionika u donošenju odluka - lokalne zajednice.
Istarska županija je pokrenula ciljane izmjene Prostornog plana, ali među ciljevima izmjena uopće nema preispitivanja turističkih kapaciteta ili postroženja uvjeta za širenje građevinskih područja gradova i općina.
Stoga je potrebno hitno pokretanje novih izmjena Prostornog plana Istarske županije kojima će se postrožiti uvjeti za širenje građevinskih područja, dajući prednost stanovanju za građane umjesto za kupce apartmana.
Zatim treba preispitati turističke kapacitete i maknuti 18 planiranih golf igrališta, te staviti fokus na istinske potrebe stanovništva naše županije, uključujući i pojačanu zaštitu prirodnih resursa. U međuvremenu i gradovi i općine trebaju, također, osmišljavati i uvoditi mjere u svojim prostornim planovima o odlukama koje će turizam okretati prema održivosti, stoji u njihovom priopćenju.
