„Prijedlog zakona o Središnjem registru stanovništva ima dobre namjere, ali je trenutno toliko nedorečen da je potencijalno opasan! Najkritičniji dio uspostave Središnjeg registra je zaštita podataka od krađe i njihova zloupotreba, naročito jer će Središnji registar omogućiti da državi budu na jednom mjestu dostupni svi podaci o građanima.

Nije jasno hoće li pristup svim podacima imati sva javnopravna tijela ili će pristup biti ograničen na one podatke koji su njima potrebni u obavljanju njihovog posla- što mi i predlažemo“, istaknuo je predsjednik IDS-a Dalibor Paus u raspravi o Prijedlogu zakona o Središnjem registru stanovništva.

Upozorio je i kako baza podataka o prebivalištu nije dovoljno točna ni potpuna i da ima niz fiktivno prijavljenih prebivališta radi ostvarivanja nekih pogodnosti i prava te da ne postoji registar stambenih jedinica, a koji će Državna geodetska uprava tijekom 2025.g. tek uspostaviti.

"Unutar Prijedloga zakona ne vidimo prekršajne odredbe za odgovornu osobu i javnopravno tijelo koje ne ispuni svoje obaveze i rokove koje su im dodijeljene Zakonom i to treba dodatno razraditi“, istaknuo je Paus dodavši kako „nije dobro i da Porezna uprava, kao voditelj baze podataka, prema svojoj ocjeni donosi odluku o tome tko na zahtjev i za koje svrhe može koristiti Središnji registar stanovništva, već bi to trebalo biti neko drugo neovisno tijelo koje će razmatrati zahtjeve o mogućnosti spajanja podataka Porezne uprave i Središnjeg registra stanovništva“, obrazložio je Paus govoreći o nedostatcima ovog Prijedloga.

Klub IDS-a pozdravio je ciljeve Središnjeg registra stanovništva da omogući realan izračun dohotka po članu kućanstva, zbog boljih mjera socijalne politike, i da se administrativno rastereti građane u postupcima ostvarivanja različitih prava te da se povećava efikasnost upravnih postupaka.

Zaključno, Paus navodi kako se do drugog čitanja ovog Zakona trebaju napraviti izmjene kako se ne bi ostavilo prostora za proizvoljno tumačenje određenih odredbi.