Iako su već neko vrijeme vijesti iz Nacionalnog i Istarskog stožera civilne zaštite pozitivnije te se krenulo sa postepenim ublažavanjem i ukidanjem mjera ograničenja kretanja i socijalnih kontakata, još uvije se ne zna kada ćemo se vratiti (i da li ćemo) starom načinu života. Takve okolnosti za mnoge od nas znače promjenu od uobičajene rutine (odlazak na posao, u školu, sportske i rekreativne aktivnosti kojim se rado bavimo), puno više vremena u zatvorenom prostoru, u vlastitom domu, puno manje direktnih socijalnih kontakata…
Jedan od izazova s kojim se u tim uvjetima također susrećemo je i održavanje tjelesne težine. Već je poznato da su debljina i pretilost rastući problemi, kako u svijetu tako i kod nas. Osim toga, istraživanja pokazuju da su prekomjerna tjelesna masa i pretilost rizični čimbenici za nastanak pet danas vodećih kroničnih nezaraznih bolesti: kardiovaskularne bolesti, šećerna bolest tipa 2, kronična opstruktivna plućna bolest, neka sijela tumora te mentalni poremećaji. Debljina i pretilost na taj način predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje.
Međutim, kao što vidimo po rastućem broju osoba koji se nose sa prekomjernom težinom, održavanje i postizanje zdrave tjelesne težine za mnoge predstavlja izazov i u uobičajenim životnim uvjetima, a sadašnji uvjeti krize i izolacije predstavljaju dodatni izazov iz nekoliko razloga:
Promjena rutine. Iako nisu svi izgubili posao (nažalost svjedoci smo da mnogi jesu), većini su barem djelomično promijenjeni uvjeti rada i raspored odlaska na posao, u školu, na fakultet. Pri tom, mnogi rade od kuće, mnogi manji broj sati nego što su inače radili ili se u tjednim ritmovima izmjenjuju sa kolegama na poslu. Naravno, promjena ritma odlaska na posao često je povezana i sa promjenom ritma uzimanja obroka te može utjecati na to da raspored hranjenja manje ili više odstupa od uobičajenog. Ranija istraživanja su pokazala da su veća odstupanja u rasporedu obroka (npr. vikendom) povezana sa većim brojem kilograma i manjom uspješnošću u regulaciji tjelesne težine.
Manje se krećemo. #ostanidoma glavni je moto i osnovna preporuka u ovoj krizi. Dakle, osim što manje sati u danu radimo, ako uopće radimo, ograničeno nam je i kretanje u slobodno vrijeme – ne idemo u kupovinu, na redovite sportske ili rekreativne aktivnosti, u posjet obitelji ili prijateljima ili su te aktivnosti svedene na minimum. Poznato je da je redovita fizička aktivnost povezana sa mnogim dobrobitima za fizičko i mentalno zdravlje pa tako i sa zdravijom tjelesnom težinom.
Više smo u vlastitom domu. Dok boravimo u kući hrana nam je dostupna u svakom trenutku, nadohvat ruke. Da bi izbjegli češće izlaske iz kuće mnogi su napravili i zalihe iste, pri čemu se među tom hranom možda našlo i nešto „za svaki slučaj“ što inače izbjegavamo, kao npr. slatkiši ili grickalice. Dostupnost takve hrane može povećati vjerojatnost konzumacije.
Emocije. Različite neugodne emocije i stanja, koje se mogu javiti u ovoj situaciji krize i izolacije, kao što su strah, tjeskoba (anksioznost) tuga, osjećaj bespomoćnosti, usamljenost, dosada i dr., mogu biti okidač za emocionalno jedenje – jedenje koje nadilazi naše tjelesne potrebe za hranom. Svima se ponekad događa da utjehu pronađu u hrani, ali ako hrana postane jedini način kako se nosimo sa neugodnim stanjima ili emocijama može doći do nakupljanja neželjenih kilograma. Također, to je znak da nemamo vještine i kapacitete da se nosimo sa određenim stanjima što također predstavlja problem za sebe. Treba imati na umu da kod emocionalnog jedenja najčešće posežemo za nekvalitetnom hranom – energetski vrlo bogatom (kaloričnom), ali nutritivno siromašnom, kao što su slatkiši i grickalice, a redovite veće količine takve hrane mogu negativno utjecati ne samo na nakupljanje kilograma već i na naše zdravlje i imunitet.
Kako se kriza produljuje, emocionalno stanje i mentalno zdravlje pojedinih osoba može se i jače narušiti. Upravo zato je važno osvijestiti prateći fenomen emocionalnog jedenja. Kada osvijestimo ono što nam se događa možemo početi u tom smjeru djelovati, a najvažnije je početi, kako ne bismo nagomilali previše kilograma, koji će nam za vrijeme i nakon pandemije ostati i postati novi osobni i zdravstveni rizik.
KAKO SI MOŽEMO POMOĆI?
Redoviti obroci. Vrlo je važno osigurati redovite obroke na način da imamo tri glavna i dva međuobroka otprilike u istom ritmu na kakav smo bili naviknuti prije ove krize. Redovitim obrocima osigurati ćemo si dovoljno energije i nutritivnih tvari za zdravo funkcioniranje, izbjeći osjećaj gladi, ali i uspješnije kontrolirati emocionalno jedenje koje sam ranije spomenula. Osim toga, iako nam je životna rutina promijenjena, uvođenje strukture i reda u naše svakodnevno funkcioniranje može podržati osjećaj sigurnosti koji nam je svima potreban i koji je sada kod većine ljudi poljuljan.
Uravnotežena prehrana. Osim vremena u kojem jedemo naravno da je potrebno obratiti pozornost i na to što jedemo. Ako se manje krećemo nego ranije treba računati da su nam energetske potrebe nešto manje - dakle trebalo bi odabrati laganiju hranu, sa manje masnoća, ali i dovoljnu količinu vitamina, minerala i vlakana koji su nužni za naše zdravo funkcioniranje. To znači da trebamo svaki dan unijeti dovoljnu količinu voća, povrća, nemasnog mesa, orašastih plodova, mliječnih proizvoda i dr. Kada osjetimo glad i potrebu za hranom potrebno je provjeriti radili li se o „pravoj“ ili emocionalnoj gladi, koja se može javiti kao posljedica dosade ili neke neugodne emocije. Ako je emocionalna glad u pitanju, možemo si pomoći i tako da umjesto slatkiša ili grickalica posegnemo za voćkom ili neki drugim zdravim zalogajem.
Vaganje. Povremeno je dobro provjeriti stanje vaganjem. Najbolje bi bilo vagati se ujutro, natašte, bez odjeće, jer svaki unos hrane ili pića može utjecati na brojke na vagi. Međutim nije potrebno često se vagati npr. svaki dan ili više puta dnevno. U toku dana, radi unosa hrane i pića, ali i drugih procesa u organizmu, dolazi do fluktuacija (varijacija) u tjelesnoj težini, to nije debljanje ili mršavljenje! Potrebno je nekoliko dana da dođe do porasta ili smanjenja tjelesne mase . Stoga je dovoljno stati na vagu jednom tjedno ili čak jednom u dva tjedna.
Čak i ako primijetimo da je došlo do porasta tjelesne težine važno je kako ćemo se prema tome odnositi. Ne treba paničariti i pretjerano se okrivljavati. Takve negativne emocije opet mogu biti pokretač emocionalnog jedenja. Uostalom nekoliko kilograma više ili manje niti ne predstavlja problem ili rizik za zdravlje. Stoga treba brojku na vagi shvatiti kao važnu informaciju prema kojoj ćemo formirati svoje daljnje ponašanje. Pa ukoliko je došlo do smanjenja kilograma – povećati unos hrane, a ukoliko je došlo do povećanja broja kilograma – smanjiti unos hrane te razmisliti o zamjeni nekih namirnica manje kaloričnima te povećati fizičku aktivnost (to možemo i u kućnim uvjetima).
PSIHOLOZI ZDRAVOG GRADA SU NA RASPOLAGANJU
Fizička aktivnost. U trenutnim okolnostima svima nam je manje ili više ograničeno kretanje, ukinute mnoge aktivnost, što znači da moramo naći nove načine kako ćemo biti fizički aktivni, jer je redovita fizička aktivnost preduvjet je tjelesnog i mentalnog zdravlja. Vježbati možemo i u vlastitom domu – na internetu su dostupni mnogi video i tekstualni sadržaji koji mogu pomoći u kreiranju programa vježbanja i održavanje motivacije u tome.
Mnogi treneri su se također potrudili svojim klijentima pripremiti programe vježbanja pa ukoliko ste ranije bili uključeni u rad neke grupe za vježbanje možete provjeriti da li to slučaj i vašim voditeljem. Ako morate izaći, ukoliko možete, odaberite pješačenje, umjesto vožnje automobilom ili prošećite u prirodi, naravno pridržavajući se mjera socijalnog i fizičkog distanciranja, ne grupiranja i svih ostalih smjernica koje nam u tom trenutku daju Nacionalni i Istarski stožeri civilne zaštite.
San, odmor i opuštanje. Osim zdrave hrane i fizičke aktivnosti, ključ održavanja zdravlja i zdrave tjelesne težine je i dovoljna količina sna tj. odmora. Neugodne emocije i stanja, osim što mogu utjecati na emocionalno jedenje, također mogu negativno utjecati na ritam spavanja, pa će kod nekih doći do nesanice i poteškoća sa spavanjem, dok će se kod drugih povećati potreba za snom. Kao i kod prehrane potrebno je osigurati si zdrav ritam spavanja – lijeganje na vrijeme i buđenje u otprilike isto vrijeme svaki dan. Također potrebno je osigurati si dovoljnu količinu sna, to je otprilike 7 – 8 sati sna dnevno kod odraslih osoba, nešto više (do 10 sati) sna kod djece. Pred spavanje bi trebalo izbjegavati sadržaje koji nas mogu uznemiriti, te bi se trebalo baviti aktivnostima koje nas opuštaju – šalica toplog mlijeka, kamilice, knjiga ili obiteljsko druženje trebalo bi pomoći da informacije o trenutnoj situaciji stavimo sa strane da bi mogli u miru usnuti.
Emocije. U situaciji krize u kakvoj se nalazimo moguće je da se jave razne emocije, koje na različite načine mogu utjecati na naše ponašanje (emocionalno jedenje, remećenje sna…) stoga je važno znati što s njima. Vlastite emocije treba kao prvo prepoznati i prihvatiti, čak i kada nam se možda ne sviđaju. Postoji razlog zašto se osjećamo upravo tako, a možda ga nismo u tom trenutku svjesni.
Dobro bi bilo imati nekoga s kim možemo razgovarati o tome kako se osjećamo, makar i telefonski. Pisanje o tome kako se osjećamo također može pomoći, a trenutno su na raspolaganju i mnogi servisi psihološke podrške građanima. Ako shvatimo da se teže nosimo s nekim emocijama te da češće osjećamo glad važno je prepoznati da se radi o emocionalnoj potrebi za hranom, pojesti zdravu namirnicu (npr. voćku) ili promijeniti aktivnost (vježbati, razgovarati, raditi što god..) jer promjena aktivnosti najčešće mijenja emocionalno stanje pa tako i potrebu za emocionalnim jedenjem, preporučila je Tina Benčić, psihologinja u Zdravom gradu Poreč
U Poreču psiholozi Zdravog grada i dalje su na raspolaganju svojim sugrađanima putem telefona, maila, skype-a, facebooka, a otpuštanjem mjera postepeno ćemo biti u mogućnosti direktno primati klijente u okolnostima suzbijanja širenja virusa COVID 19.
Tijekom ove krize dostupni smo radnim danima od ponedjeljka do četvrtka od 8 do 19 sati te petkom od 8 do 16 sati na telefonima u Zdravom gradu 452 335/091 4523350, a privremeno je uveden i dežurni vikend telefon 091 4523350 i mail savjetovaliste@zdravi-grad-porec.hr
Osobe koje imaju potrebu mogu se slobodno javiti u vezi svojih problema pa i u vezi ove teme emocionalnog jedenja.
U ovom periodu u direktnom kontaktu ne radi niti porečko nutricionističko savjetovalište u Zdravom gradu, ali su suradnice nutricionistice iz ZZJZ IŽ također dostupne na telefonima 052-529-022 ili 099 380 4545 i na mailu savjetovaliste@zzjziz.hr
Građani koji ih imaju potrebu kontaktirati u vezi prehrane, posebno ako su problemi prehrane vezani i uz specifične bolesti ili dijagnoze kao što su šećerna bolest, povišen kolesterol, krvni tlak i dr. ili ako su već bili u tretmanu suradnica nutricionistkinja mogu im se javiti na gore navedene njihove direktne kontakte.
