Europa se zagrijava brže od svjetskog prosjeka i novi podaci pokazuju da je prošla godina bila najtoplija od početka mjerenja.

Dok je u svijetu prošla godina bila druga najtoplija od početka mjerenja, niz topinskih valova pogurao je 2019. na vrh kad se radi o Europi, prenosi BBC.

Tijekom proteklih pet godina globalne su temperature bile prosječno više nešto preko jednog stupnja Celzija u odnosu na kraj 19. stoljeća. U Europi su u istom razdoblju bile gotovo dva stupnja Celzija više.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) ocjenjuje da su se fizički znaci klimatskih promjena i utjecaja na naš planet ubrzali u proteklih pet godina koje su najtoplije od početka mjerenja.

Prema europskim podacima koji potječu iz klimatološke službe Copernicus Europske unije, 11 od 12 najtoplijih godina u Europi od početka mjerenja bile su nakon 2000.

Toplo vrijeme i toplinski valovi tijekom ljeta rezultirali su prošle godine sušom u mnogim dijelovima središnje Europe.

U mnogih dijelovima kontinenta temperature su bile 3-4 stupnja Celzija više od uobičajenih.

To je u korelaciji s količinom sunčevih zraka koje su pogodile Europu prošle godine. Broj sunčanih sati najviši je dosad zabilježen.

Toplo ljetno vrijeme u Europi pratio je jedan od najvlažnijih studenih i u tom mjesecu količine oborina prosječno su u Europi bile četiri puta veće u odnosu na uobičajeno na zapadu i jugu Europe.

Europsko arktičko područje bilo je nešto hladnije i tamo je prošle godine zabilježeno tek 0,9 stupnjeva Celzija više u odnosu na prosjek.

DVA STUPNJA VIŠA TEMPERATURA 

Uzimajući sve podatke zajedno vidi se jasni trend zatopljavanja u protekla četiri desetljeća.

"Europe se doista zagrijavala značajno brže od svjetskog prosjeka", kaže prof. Rowan Sutton iz britanskog nacionalnog centra za atmosferu.

"Dva su razloga za to. Prvi je da se kopnena područja brže zagrijavaju od oceana, uvelike zbog mnogo raspoložive vlage iznad oceana koja usporava tempo zagrijavanja".

"Drugi je smanjenje određene vrste zagađenja zraka koje je pridonijelo nedavnom zagrijavanju Europe posebice ljeti".

Znanstvenike zabrinjava što je prosječna temperatura u Europi u zadnjih pet godina prosječno 2 stupnja Celzija viša u odnosu na predindustrijsko doba.

To sugerira da kontinent krši obećanja dana u okviru pariškog klimatskog sporazuma da se rast temperature održi na manje od dva stupnja Celzija.

Znanstvenici ističu da je pandemija koronavirusa možda privremeno zasutavila emisiju stakleničkih plinova no upozoravaju da se treba učiniti mnogo više kako bi se zaustavili zabrinjavajući trendovi.

"Zagađenje je palo s padom ekonomskih aktivnosti no ugljični diokisd ne nestaje preko noći", kaže prof. Daniela Schmidt sa sveučilišta Bristol.

"Utjecaji poput porasta razina mora bit će tu još stoljećima. Pandemija nas je onemogućila da se bavimo utjecajem klimatskih promjena".