Iako je do prije nekoliko dana osjetom temperature teško bilo zaključiti da smo uslijed zimskog perioda, posljednjih smo jutara toga sve više svjesni.

Minusi nas uglavnom dočekuju u središnjoj Istri, iako starije generacije pamte mnogo oštrije zube godišnjeg doba kada bi priroda trebala mirovati.

Tako smo kraj godine ispratili bez ijedne pahulje snijega u Istri pa čak i na Ćićariji gdje mještani ne pamte svoje mlade dane, a bez bijelog pokrivača.

U međuvremenu cvjetaju i proljetnice- mimoze, jaglaci i ciklame.

Kako je prenio Istramet, snijega do daljnjeg nećemo ni vidjeti. "Sondažna mjerenja stratosfere iznad Reykjavika zabilježila su -96 °C, što je najniža temperatura izmjerena u posljednjih 40 godina! Spomenuta vrijednost izmjerena je na 17,2 hPa ili 25,6 km visine.

Temperatura u tim slojevima stratosfere jedan je od pokazatelja jačine vrtloga, odnosno što je ona niža, to je vrlog jači. U prosincu je usprkos ekstremnoj toplini u našem dijelu Europe vrlog bio značajno oslabljen, no krajem godine se oporavio i taj bi događaj mogao “presuditi” zimi u Europi, prenio je Istramet.

"I brzina vjetrova u višim slojevima atmosfere je iznimno velika. Na 10 hPa (oko 31 km) vjetar dostiže 400 km/h, dok se na 1 hPa (45 km) brzine kreću i do 600 km/h. Sve to upućuje na jak i “zdrav” polarni vrtlog.

Samim time, polarni vrtlog ostaje jak do daljnjega uz dominantne snažne zapadne vjetrove i u nižim slojevima troposfere.

U takvoj situaciji ne očekuje se spuštanje hladnih zračnih masa u niže geografske širine, a u najboljem slučaju naš dio Europe može “dobiti” tek dugotrajnu anticiklonu koja će nas samo hladnim jutrima i mjestimičnom maglom podsjetiti da smo u zimi" objasnili su iz Istrameta.