Izvor: HZJZ
29. rujna obilježavamo Svjetski dan srca, pod sloganom „Budi heroj srca- obećaj!“
Da je riječ o najvažnijem i najsnažnijem mišiću u našem tijelu ne trebamo niti govoriti jer, kao što svi znamo, srce je to koje nas drži na životu i omogućuje rad svih ostalih organa i dijelova našeg tijela.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, od bolesti srca i krvnih žila u svijetu godišnje umire oko 17.9 milijuna ljudi, a procjenjuje se da će do 2030. godine biti uzrokom 23 milijuna smrti. Prema podacima za 2018. godinu, u Hrvatskoj su od kardiovaskularnih bolesti umrle 23 048 osobe, što čini 43,7% od ukupnog broja umrlih, dakle gotovo polovicu! Tako su u toj godini upravo kardiovaskularne bolesti odnijele 49% života žena (13 093) te 38,3% muškaraca (9 955).
UBOJICA BROJ JEDAN SUVREMENOG ČOVJEKA-NAJČEŠĆE BOLESTI SRCA
S obzirom na to da od kardiovaskularnih bolesti umire gotovo svaka druga osoba u tzv. zapadnim zemljama, moramo se zapitati koje su to najčešće bolesti srca koje predstavljaju pošast suvremenog društva.
Najčešća kardiovaskularna bolest je koronarna bolest srca, odnosno suženje ili začepljenje arterija koje opskrbljuju srčani mišić koje se javlja kao posljedica ateroskleroze. Najteža komplikacija koronarne bolesti srca svakako je srčani udar (infarkt miokarda).
Povišeni krvni tlak (arterijska hipertenzija) bolest je kardiovaskularnog sustava, ali i čimbenik rizika koji, između ostalog, dovodi do razvoja koronarne bolesti srca te srčanog i moždanog udara. Prisjetimo se, povišenim krvnim tlakom podrazumijevamo kada je u stanju mirovanja sistolički tlak viši od 140 mmHg, dijastolički viši od 90 mmHg.
PREVENCIJA KAO NAJBOLJA INTERVENCIJA
Najčešći rizični čimbenici za kardiovaskularne bolesti su pušenje, neuravnotežena i nezdrava prehrana, nedovoljna tjelesna aktivnost i prekomjerna konzumacija alkohola. Na svaki od ovih čimbenika možemo sami djelovati! Tako se gotovo 80% preuranjenih smrti od kardiovaskularnih bolesti može spriječiti samo kontrolom rizičnih čimbenika. Isto tako potrebno je redovito kontrolirati krvni tlak, šećer i masnoće u krvi, a prema potrebi liječiti. Jedini način prevencije je izbjegavati i liječiti rizične čimbenike, a za osobe koje ih nemaju zdravo se hraniti, održavati tjelesnu težinu u granicama normale, biti tjelesno aktivni (baviti se zdravstveno usmjerenim tjelesnim vježbanjem) i izbjegavati kronični stres.
Ipak, unatoč činjenici da modifikacijom vlastitog ponašanja možemo izbjeći i/ili umanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti, one su i dalje na vrhu popisa javnozdravstvenih problema na koje je potrebno utjecati.
Stoga je još 2000. godine, inicijativnom Svjetske kardiološke organizacije, osnovan Svjetski dan srca koji se obilježava svake godine 29. rujna. To je vodeća svjetska organizacija za podizanje svijesti o kardiovaskularnim bolestima, uključujući bolesti srca i moždani udar. Cilj je zajedničkim snagama smanjiti broj preuranjenih smrti od kardiovaskularnih bolesti te pomoći ljudima da žive dulje, bolje i sa zdravim srcem, a primarno se fokusirajući na prevenciju rizičnih čimbenika.
BUDI HEROJ SRCA
Ovogodišnja kampanja povodom Dana srca usmjerena je na poticanje svih ljudi da jednostavnim obećanjima postanu heroji srca. Svatko od nas može postati herojem srca tako što će obećati:
– Svojoj obitelji da će kuhati i jesti zdravije, više vježbati i prestati pušiti
– Svojoj djeci da će im pomoći u tome da budu aktivnija i da kažu NE pušenju
– Da će kao zdravstveni djelatnici pomoći svojim pacijentima u tome da prestanu pušiti i smanje razine kolesterola te postanu svjesniji svih uzročnika kardiovaskularnih bolesti
Dati obećanje i mome i tvome srcu znači zdravo jesti i pametno piti, biti tjelesno aktivniji te reći ne pušenju. To podrazumijeva konzumiranje nezaslađene i manje začinjene hrane, pripremu zdravih obroka kod kuće, izbjegavati konzumiranje alkohola, ili ga konzumirati u ograničenim količinama, povećanje tjelesne aktivnosti na dnevnoj razini, poticanje sebe i svojih bližnjih na tjelesnu aktivnost, traženje pomoći oko prestanka pušenja i pružanje podrške onima koji nastoje prestati.
ZAJEDNO DO ZDRAVOG SRCA
Srce ne smijemo uzimati zdravo za gotovo (i metaforički i doslovno). Trebamo ga skupom preventivnih aktivnosti zaštiti i pokušati rizične čimbenike srčanih bolesti svesti na minimum. U svemu tome pravilna prehrana, zdravstveno usmjerena tjelesna aktivnost i prestanak pušenja imaju najvažniju ulogu.
Različite dijete i trendovi koji nas danas okružuju ukazuju na sve veću svijest društva o važnosti pravilne prehrane. Ipak, ne valja niti pretjerivati. Važno je pridržavati se standarda pravilne prehrane koji podrazumijevaju smanjenje unosa zaslađenih pića, zašećerene i začinjene hrane (smanjiti unos šećera, soli i masti), povećanje unosa svježih namirnica, posebice voća i povrća te izbjegavanje prerađene i gotove hrane, kao i izbjegavanje ili ograničeno konzumiranje alkoholnih pića. Za uspješno pridržavanje navedenih standarda zdrave prehrane preporučljivo je što više obroka planirano pripremati kod kuće.
Svjetska zdravstvena organizacija u svojim generalnim preporukama o tjelesnoj aktivnosti za odraslu populaciju u dobi između 18 i 64 godine preporučuje 2 do 3 puta tjedno kardio trening uz dodatak treninga koji uključuju velike mišićne skupine usmjerenih za razvoj i jačanje mišićnog fitnesa 2 puta tjedno. Što se tiče trajanja samih aktivnosti, minimalna preporuka je 150 minuta aktivnosti umjerenog intenziteta ili 75 minuta žustre aktivnosti tjedno.
Biti herojem srca nije teško. Vlastitim djelovanjem i promjenama životnog stila možemo napraviti velike stvari za svoje, ali i tuđe srce. Korak po korak, uvođenjem zdravih životnih navika, za vlastito srce postajemo superheroji!
Stoga se svi pridružimo ovogodišnjem obilježavanju Dana srca i krenimo s promjenama već danas!
