Od prvih pokušaja kuhanja pive u kotlu do respektabilne birane Kompanjola u Savičenti proteklo je samo četiri godine. Ekološki poljoprivredni proizvođači Darko Pekica i Dorian Siljan, na krilima renesanse Craft pivarstva u Hrvatskoj, prvu su javnu prezentaciju tri pivska tipa Kampanjole imali Prvog maja 2018. godine.

Od tad je Kampanjola postala sveprisutna u Istri, na dobrom glasu kao jedina ekološka bira proizvedena u Hrvatskoj. Ali nije ni to bilo dovoljno. Peko i Siljan, oko kojih je okupljen niz suradnika, otišli su korak dalje u odnosu na male proizvođače i uzgojem vlastitog ječma uspješno zaokružili cijelu pivsku priču.

Ječam je prošle jeseni poslan u Njemačku na obradu, nedavno se vratio u obliku slada. Bira je skuhana i već pretočena u boce.

"Od prvog dana nas je vodila ideja da budemo samodostatni", kaže Pekica. U Savičenti kod Peke pružila nam se prilika otvoriti prepoznatljive debeljuškaste boce i kušati taj nektar nastao iz vlastitog uzgoja.

Kampanjolin brewer Dino Ceran, odnosno Dino Grgorović, objasnio nam je što sve možemo osjetiti u škurom Organic Porteru, u crvenom Ceranskom Aleu kao i u popularnoj bjondi - Organic Blonds. I dok slušamo o kvascima, gorčini, aromama citrusa, kave, suhih šljiva... guštamo u svakoj kapi.

"Lani smo u prvem misecu odjednom odlučili posijati žito i da ćemo imati svoj slad. Korona je bila i nisan zna ča sa sobom. Njive sam preora, grote smo brali, gnjojili... Sijali smo u drugem misecu, zemlja nije bila ni pripremljena kako rabi, ali uspjeli smo proizvesti 20 tona ječma. Sada smo posijali kako treba, na vrijeme tako da bi trebali imati ječma i za drugu godinu", priča Pekica.

Ječam su posijali na pet hektara u okolici Savičente i na još jedan hektar kod Siljana u Valbonaši. Peko se kao stočar već godinama bavi ječmom, a Siljanu, koji uzgaja povrće, žitarica na njivi dobro dođe za plodored. To je dobitna kombinacija za ekološku poljoprivredu.

"Žito smo poželi u srpnju i deportirali u Njemačku u jednu obiteljsku sladoranu. Zašto tamo? Zato jer je jedina sladorana kod nas u Novoj Gradiški, ali njihove šarže su najmanje 300 tona", priča Peko. "Ta sladorana u Njemačkoj je mali pogon za njihove pojmove, a za naš pojam to izgleda veliko. Ali to je ozbiljna obiteljska djelatnost.

Ječam smo im slali na analizu, jer oni ni ne žele početi raditi ako vide da od tog ječma neće biti ništa", priča Dino i objašnjava nam postupak slađenja.

Ukratko, iz ječma je potrebno izvuči cukar, odnosno jedan tip šećera pretvoriti u drugi, što se u prirodi zbiva tijekom klijanja. Tako u sladorani stvaraju idealne uvjete za klijanje, nakon čega ga griju da bi se žito posušilo ili peklo, ovisno čemu je slad namijenjen.

"Ovo je bio veliki izazov, jer su za kvalitetu bire bitne i agrotehničke mjere. Na primjer, pivski ječam zahtijeva drugačiji uzgoj od stočnog i to treba poštivati jer će utjecati i na biru. Dobra strana vlastitog uzgoja je da od početka znaš s kakvim sastojkom raspolažeš", priča Dino.

Sve što se radi u Kampanjoli otkriva inat male zajednice ljubitelja piva i poštovatelja ekoloških načela. Njihov logo, kršna žena sa zemlje, dobro simbolizira njihov način rada i razvoj: Sve se more ča se hoće.

"Greš u oštariju, uzmeš biru i uopće te ne zanima ča je u toj biri i kako je napravljena. A najviše pesticida, herbicida i umjetnih gnojiva koristi se u žitaricama. Više nego u povrću. Kad piješ biru unosiš u sebe toliko negativnih tvari da je to strašno. A mi upravo pokušavamo dokazati i u praksi da je moguće bez pesticida, herbicida i umjetnih gnojiva napraviti jedan pošten proizvod.

To nam je ta mantra. More se, a hoće li to biti ekonomski dugoročno opravdano, to su neki drugi upitnici", priča Peko.

Bira ima svoja četiri osnovna elementa – vodu, slad, hmelj i kvasce. Znači li to, u kontekstu samodostatnosti, da će se danas, sutra uhvatiti u koštac i s uzgojem hmelja, kojeg u biru ide samo oko dva posto?

"Tu ispred smo posadili hmelj i uspio je. Ali on nam nije presudan jer njega ide jako malo, a jako je zahtijevan za uzgoj. Sa žitom nije tako, ono je ključno i sa žitom se bavim već dugo. Najveći problem s hmeljom bio bi gdje ga sušiti i preraditi. Ali to ne znači da za par lit nas ne pukne da se bavimo i s njime", priča Peko i još jednom otkriva sklonost ekoloških pivara brzim i iznenadnim akcijama.

Jedna od takvih mogla bi biti i proizvodnja još jednog tipa bire prigodno za godišnjicu Kampanjole, čime bi proširili paleta proizvoda.

"Da, Prvi maj je naš rođendan i bilo bi u redu storit još jenu", kaže neumorni pivski kreator Dino, dok se Peko zagonetno smješka. Slada je dovoljno za cijelu godinu, ideja za nove tipove bire ima, pitanje je samo hoće li biti dovoljno društvenih zbivanja, koje su bez Kampanjole postale nezamislive.

"Valjda će biti. Valjda će i ta korona finiti", zaključuje Peko između dva gutljaja sakramenske eko bire.