I dok krojački obrti podsjećaju na neka davna vremena kad su svi baratali iglom i koncem i kada su se naručivali, krojili i šivali najljepši odjevni modeli po uzoru na one nošene u zapadnim europskim zemljama ili po onima iz Burde, danas je situacija znatno drugačija.
Jeftina je roba iz istočnjačkih tvornica istisnula domaće krojačke obrte sa scene jer za njih nema mjesta. Ostali su malobrojni, ostalo se svelo na sezonsku, uglavnom unificiranu robu, rekli bi neki „peri deri“.
I dok su se nekad znanja šivanja i krpanja prenosila s koljena na koljeno, danas van malobrojnih krojačkih obrta teško da ćete naći osobu koja će pristojno zakrpati novonastalu rupu na hlačama. Ipak, ovo nije modna priča, iako je krojačka. Razgovarali smo s osnivačem i vlasnikom krojačkog obrta čija su platna veća od radionice u kojima se kroje.
OD DJELATNIKA U ACI MARINI DO PRIVATNOG BIZNISA, 90-IH U ROVINJU NITKO NIJE PROFESIONALNO ŠIVAO JEDRA
Danijel Zec osnivač je i vlasnik Tapetarne Zec koja još od sredine devedesetih djeluje na rovinjskim Gripolama. U prizemlju obiteljske kuće od 1994. godine prostiru se metri i metri platna, stotine uzoraka, šivaći strojevi, i osam pari vrijednih ruku. Naime, četveročlana ekipa samostalno radi na svemu što treba izmjeriti, skrojiti i sašiti za plovila svih vrsta i dimenzija.
I dok je modni krojački svijet ostao na milost i nemilost nekolicine obrta, obzirom na lokaciju na kojoj živimo interesa za šivanjem za barke nikada ne nedostaje. „Ovo je posao s budućnošću“, iskreno je priznao Danijel Zec, a razlog takvoj izjavi zapravo je vrlo jednostavan. Naime, kako i sam kaže: „more i sunce potroše sve materijale, i one prirodne što su se nekad koristili, ali i ove moderne plastične“.
I zato ovdje na Griopolama šire krojačku ekipu i zapošljavaju nove ljude. Straha nema jer Zec uvjerava da je od predzanja potrebno samo šivanje. Za sve ostalo tu je familija Zec. „Završio sam školu u Italiji, a onda sam znanje prenio svom timu“. I tako će napraviti opet jer su u potrazi za dodatnim parom ruku. „To je specifičan posao koji nema veze sa šivanjem odjeće na primjer. U tapeciranju stvar izgleda ravno, a zapravo je rađena pod kutem, a upravo mjerenje kuteva i sve ostalo naučiti se može ovdje kod nas“, rekao je Zec.
POSAO U KOJEM SE SITNIM GREŠKAMA NE MOŽE "POGLEDATI KROZ PRSTE", ZBOG POLA CENTIMERTRA KRIVOG KROJA BARKA NE IDE NAPRIJED
„Ovdje manje pričamo o krojačkom obrtu, a više zapravo o tapeciranju specijalnih stvari pod teškim kutevima“ rekao je Zec. Naime, pri krojenju cerada, pola centimetra greške znači da jedro nema 'trbuha', nema jedrenja, brod ne ide naprijed, objasnio je Zec.
Ovo je posao koji to nije, sa morem, brodovima i jedrenjem ova je obitelj srasla još davnih dana pa je nekako normalno da se bave upravo opremom za plovila. „Jedrim oduvijek, jedri moja žena Vesna, naša djeca su jedrila“, rekao je Zec. „Nekada sam radio u ACI marini i, između ostalog, nosio sam jedra na popravak raznim jedrarima i tu je počela ta ljubav“. Toga u Istri nije bilo pa je Zec vidio priliku za sebe i svoju obitelj. I tako je započeo obiteljski biznis.
Kada razgovaramo o nešto davnijim vremena, kada su u rovinjskoj luci mahom bile batane na jedra od žutice Zec govori o mnogobrojim krojačima, ali i obiteljima u kojima je to znanje prenosila nona mlađim naraštajima. „Svi su znali šivati i to su radili sami na starim makinama pod nogama, danas toga više nema“, rekao je Zec. Sa posao nije bio podjeljen na muško ženski jer je more bio kruh, a bez jedara kruha nije bilo. „Da se posao prije obavi, šivali su svi.“
U međuvremenu su se promijenili i materijali. Od nezaobilazne žutice, materijala od čistoga pamuka što su nekad bila jedra završili smo na izdržljivijim materijalima. „Današnji materijali su dakroni od kojih se rade jedra, riječ je o specijalnoj svili“ rekao je Zec.
„Današnji materijali su teški materijali, to znači plastika, ali i oni imaju svoj vijek, na moru i suncu traju od sedam do deset godina“ rekao je Zec čiji tim u obiteljskoj radnji na posebnim mašinama ukopanima u zemlju nerijetko šiju i cerade za jahte po 200 i 300 metara kvadratnih.
