Otkad je 26. veljače 2021. pokrenuta peticija za potpunu zabranu držanja pasa na lancu, do danas ju je potpisalo više od 40 000 ljudi, a potpisi pristižu i dalje. Peticija je dio nacionalne kampanje 'Za Hrvatsku bez pasa na lancu”, koju su pokrenuli Sklonište Prijatelji Čakovec, udruga Prijatelji životinja i Udruga Pobjede te više od 50 članica Mreže za zaštitu životinja, uz podršku drugih udruga i institucija.
Osim toga, potpora Kampanji pristigla je i od najvažnijih strukovnih udruga doktora veterinarske medicine – Hrvatske veterinarske komore i Odjela veterinara male prakse Hrvatske te mnogih privatnih veterinarskih praksi.
Ivan Zemljak, predsjednik Hrvatske veterinarske komore, u pismu potpore naveo je: „Hrvatska veterinarska komora, kao strukovna udruga doktora veterinarske medicine, podržava navedenu nacionalnu kampanju te smo mišljenja da će njena konačna realizacija doprinijeti povećanju standarda zaštite i dobrobiti životinja u Republici Hrvatskoj.”
Doktorica Tatjana Zajec iz Odjela veterinara male prakse Hrvatske istaknula je da su psi prirodno društvena bića koja trebaju društvo ljudi, ali i drugih životinja: „Često zatvaranje ili dugotrajno držanje na lancu mogu nanijeti ozbiljnu štetu njihovoj fizičkoj i psihološkoj dobrobiti. Inače prijateljski raspoložen i poslušan pas, ako ga se neprestano drži na lancu ili na bilo koji način intenzivno ograničava, postaje neurotičan, nesretan, tjeskoban i često agresivan.”
Dr. med. vet. Lea Kreszinger upozorava: „Neprestano vezani psi podnose fizičku bol kao rezultat kontinuiranog vezivanja. Vrat im bude bolan, a veterinari često svjedoče vrlo bolnim ranama od lanca uraslog u kožu. Ne mogu se braniti od drugih životinja jednako kao i od ljudi te su osjetljivi na ugrize insekata, na parazite, napade drugih pasa i vrlo se lako mogu udaviti skokom preko ograde ili zbog zaplitanja lanca.”
Mnogi veterinari svjedočili su strahovitoj patnji
Nadalje ukazuju da se često takvi psi ne hrane redovito, lancem prevrnu posudu s vodom pa je često prazna, a psi su žedni, rijetko se vode veterinaru i izloženi su vrlo velikim temperaturnim promjenama s izmjenama velike hladnoće i jako velike vrućine. Napominju da je dobrobit takvih pasa vrlo niska jer nemaju ni dovoljno igre i aktivnosti poput trčanja niti ih se uči životu s drugim životinjama i ljudima. Zato su vrlo često opasni ne samo za životinje nego i za ljude pa postoji veliki rizik za napad i ugriz zato što nemaju mogućnost ni bijega ni povlačenja na sigurnu udaljenost. Pritom su najčešće žrtve djeca, a i kada se oslobode s lanca, mogu biti opasni zbog teških bihevioralnih problema koje razviju tijekom vremena.
„Jedna od pet temeljnih sloboda životinja je i sloboda izražavanja normalnog i tipičnog ponašanja za vrstu, što je ograničenjem hodanja, trčanja, igranja i skrivanja u potpunosti onemogućeno držanjem na lancu i zato podržavamo kampanju ‘Za Hrvatsku bez pasa na lancu’”, zaključuju veterinarke Tatjana Zajec i Lea Kreszinger u ime Odjela veterinara male prakse Hrvatske.
Mnogi veterinari svjedočili su strahovitoj patnji, pa i teškim ranama pasa na lancu. Univ. mag. med. vet. Branimir Rebselj zgrozio se zbog takvog držanja pasa: „Vidio sam slučajeve rana od lanca gdje je koža ponovno zarasla preko lanca. To je strašno te izuzetno teško za operirati jer morate rekonstruirati kompletnu kožu vrata psa.” Dr. med. vet. Goran Spasovski potvrđuje da, osim što psi na lancu imaju psihičke poremećaje, kod njih fizički dolazi do vidljivijih i učestalijih ortopedskih problema te problema s kukovima, kralježnicom i mišićima.
Iz udruga javljaju da su poslale i dopis Vladi o pokretanju kampanje i peticije, sa zamolbom za hitnom izmjenom Zakona o zaštiti životinja te očekuju pozitivan odgovor.
