Voditeljica radionica o živoj hrani, Spomenka Marković podijelila je u ovotjednoj Eko Zoni na Rovinj FM-u svoje bogato iskustvo i priču o putu od bolesti do zdravlja.
Što je zapravo sirova hrana, upitali smo je; "To je hrana koja nije termički obrađena. Tu prvenstveno spada svježe voće i povrće, bobice, sjemenke, orašasti plodovi, bilje i neke vrste algi. Naime, jednom kad se hrana zagrije iznad određene temperature, smatra se kuhanom. Sirovojedi tu temperaturu izjednačavaju sa minimalnom temperaturom koja uništava određene enzime u hrani. Enzimi su katalizatori svih kemijskih reakcija u ljudskom tijelu, a sva hrana sadrži prirodne enzime koji se djelomično uništavaju pri zagrijavanju na 50-ak stupnjeva", objasnila je Marković.
Otkrila nam je i nekoliko bitnih stvari koje treba znati o sirovoj hrani: Sirova hrana je pretrpana hranjivim tvarima koje naša tijela trebaju za rast i razvoj te održavanje zdravlja. Sirova hrana sadrži više vode u usporedbi sa kuhanom, što omogućuje bolju hidrataciju tijela i time bolju razgradnju hranjivih tvari topivih u vodi.
SIROVA HRANA JE BOGATA FITONTRIJENTIMA
To su hranjive tvari iz biljaka koje se za sada još ne smatraju ključnima kod dijeta, ali znanstvenici smatraju da imaju značajnu ulogu kod zaštite i zaustavljanja razvoja kroničnih bolesti poput dijabetesa i nekih vrsta raka. Znanosti je danas poznata dobrobit mnogih fitonutrijenata, no još je puno toga neotkriveno.
Sirova hrana je bogata enzimima – proteinima koji ubrzavaju kemijske reakcije, uključujući i one zaslužne za probavu i metabolizam. Sirova hrana je bogata vitaminima A, C i E koji djeluju kao antioksidansi, sprječavajući štetu koja nastaje gomilanjem slobodnih radikala.
Često ljudi koji krenu sa konzumiranjem sirove hrane zamijete promjene u sjaju kože pa se smatra da sirova hrana čak ima utjecaj na sam proces starenja. Dakle, koliko je potrebno u postocima jesti sirovu hranu da bi čovjek osjetio neku promjenu? Navodno se već kod 50% konzumiranja sirove hrane čovjek počne osjećati zdraviji te gubi postepeno na težini.
"Mnogi smatraju da se taj postotak kreće od 75-80%. Strogi sirovojedi savjetuju da se taj postotak približi što više 100%. Možda je najbolje pronaći za sebe neku sredinu i prema vlastitom osjećaju dodavati sirovu hranu u svoj jelovnik. Možda koja jabuka uz doručak ili orašaste plodove uz večeru. Postepeno. Najbitnije je ne pretjerati u početku i nikako ne prijeći na sirovu hranu od danas na sutra. Proces detoksikacije postepenim unašanjem sirove hrane traje oko osam mjeseci, a time se daje i tijelu vremena da se navikne na novi način ishrane. Zdraviji", zaključila je Spomenka Marković.
