Standardni Eurobarometar 102. o stavovima građana EU-a poput zadovoljstva životom, glavnim brigama na nacionalnoj i razini EU-a, povjerenju u EU i glasila, utjecaju dezinformacija itd.
Priopćenje donosimo u nastavku.
‘‘Nezadovoljstvo životom u Hrvatskoj prepolovilo se u deset godina, no u posljednjih šest mjeseci blago raste. Zadovoljnih je ipak više od četiri puta više nego nezadovoljnih. Hrvate najviše brine inflacija, dvostruko više nego prosječnog Europljanina, zatim gospodarstvo i mirovine.
Povjerenje u EU zadržava se na 53 %, dok povjerenje u domaća glasila raste, ali ostaje ispod europskog prosjeka. Demokratskim sustavom zadovoljno je 44 % Hrvata, a ključnim zadacima EU-a smatraju gospodarstvo, sigurnost i poljoprivredu.
Ovaj Standardni Eurobarometar 102. (jesen 2024.) proveden je na zahtjev Opće uprave za komunikacije. Istraživanje je osmišljeno da procijeni stavove građana EU-a koji žive u 27 država članica EU-a, kao i građana koji žive u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama (osim Ukrajine) te u Ujedinjenoj Kraljevini
Ovaj izvještaj navodi rezultate istraživanja Standardnog Eurobarometra za Hrvatsku, u kojoj je istraživanje, u kojemu je sudjelovalo 1002 ispitanika, provedeno od 10. do 30. listopada 2024.
Eurobarometar je niz istraživanja javnog mnijenja koje redovito provodi Europska komisija od 1973. godine. Cilj mu je praćenje stavova građana EU-a o ključnim pitanjima poput gospodarstva, društvenih izazova, povjerenja u institucije i percepcije Unije. Rezultati pružaju uvid u mišljenja građana, omogućujući prilagodbu politika EU-a njihovim potrebama i očekivanjima te praćenje promjena u stavovima kroz vrijeme.
Nezadovoljstvo hrvatskih ispitanika svojim životom u posljednjih se 10 godina zamalo prepolovilo. U proteklih se pola godine broj nezadovoljnih povećao za tri postotna boda, za koliko se smanjio i broj zadovoljnih, kojih danas ima pet postotnih bodova manje od u međuvremenu stagnirajućeg prosjeka EU-a. Ipak, zadovoljnih svojim životom u Hrvatskoj više je no četverostruko više nego nezadovoljnih.
Glavne teškoće na nacionalnoj razini
I prosječni hrvatski i prosječni europski ispitanik na prvo mjesto teškoća s kojima se njihova zemlja suočava stavljaju inflaciju. U Hrvatskoj je, međutim, zabrinutih zamalo dvostruko više od prosjeka EU-a i broj zabrinutih zbog inflacije u proteklih je pola godine porastao za četiri postotna boda, dok se na razinu EU-a smanjio za pet bodova.
Na drugo mjesto hrvatski ispitanici stavljaju stanje gospodarstva, koje je prosječnom europskom ispitaniku na trećem mjestu, a na treće mirovine, potonje s jakim uzlaznim trendom zabrinutosti, dok se na razini EU-a mirovine smatraju znatno manjom teškoćom.
Na drugome je mjestu teškoća na razini EU-a, koja zabrinjava svakog petog europskog ispitanika, useljavanje. Ono, pak, zabrinjava manje od desetine hrvatskih ispitanika, unatoč velikom uvozu radne snage iz trećih zemalja.
