Autor kultnog „Plemstva duha“, nizozemski filozof Rob Riemen, istaknuta filozofkinja i društvena teoretičarka iz Ljubljane Alenka Zupančić, feministička i postkolonijalna teoretičarka Biljana Kašić, glazbena diva Tamara Obrovac, filozof Žarko Paić, talijanska politička filozofkinja Donatella di Cesare, romanopisac, kolumnist i scenarist Ante Tomić – bili su glavni gosti drugog dana 30. Sa(n)jam knjige u Istri, koji je svoj emotivni vrhunac imao na Monte Zaru gdje je otvorena Staza Boška Obradovića, osnivača Sajma.

Na sajamskoj pozornici, u subotu, 30. studenog, uz ugledne autore bili su sjajni voditelji - kulturolog Aljoša Pužar, etnolog i antropolog Andrea Matošević, pisac, novinar i scenarist Emir Imamović Pirke i povjesničarka i teoretičarka umjetnosti Leonida Kovač.

Između ostalog, otvorena su pitanja civilizacije i suvremenog mišljenja danas, rodnih mikrokozmosa, suodnosa i prožimanja glazbe i teksta, kao teme migracija te problema prihvata i prihvaćanja drugog, a na kraju sve je završeno pričom o nadi. Publika je u ovoj intelektualnoj i umjetničkoj programskoj raskoši uživala. Uživali su i autori. Uz inozemne goste bile su i vrhunske prevoditeljice Ivana Ostojčić, Iva Grgić Maroević, Božica Kitičić Punč, a Antu Tomića je pratio prevoditelj njegovih priča na francuski Marko Despot. Publika i autori još jednom su svjedočili da prevoditeljice i prevoditelji čine jedan od najsjajnijih mikrokozmosa Sajma.

„Elite nisu promjena. Elite su kriza, i promjena će doći odozdo. Polažem nade u ovakva mjesta i razgovore kao što je pulski Sajam knjige. Renesansa je počela s jednom knjigom i jedna ideja može promijeniti svijet i vjerujem da će Magdalena Vodopija i njen Sajam ustrajati na tom putu“, kazao je Rob Riemen, nizozemski pisac, kulturalni filozof i osnivač instituta Nexus, gost Aljoše Pužara na subotnjem Doručku s autorom.

On je svoju ideju istaknuo i u eseju koji je pripremio za pulski Sajam, a u kojem piše: „Strukturna promjena svjetonazora društva može se dogoditi samo povratkom na prvo načelo liberalnog obrazovanja, koje je jednako ideji prvog načela istinske univerzalnosti: ideje universitasa. Umjetničko obrazovanje, darovi Muza, ključni su jer su književnost, poezija, glazba daleko jači nego što ljudi općenito uviđaju da nas izvuče iz špilje u kojoj obitavamo.“

Mikrokozmos roda kao prostor pregovora i mogućnost ispitivanja slobode i nedozvoljenih prostora u nama te tema epistemološkog nasilja neka su od pitanja koja je otvorio okrugli stol Rodni mikrokozmosi. Alenka Zupančić i Biljana Kašić sudionice okruglog stola izložile su svoja viđenja „današnje globalne rodno-diskriminatorne i nekropolitičke situacije prožete dominantnom (neo)patrijarhalnom kulturalnom paradigmom“.

Naglasak je bio i na pokušaju davanja uvida u moguće drukčije, oslobađajuće rodne mikrokozmose. Naime, moderatorica okruglog stola Leonida Kovač, kao jednu od polazišnih točki rasprava izabrala je knjigu naslovljenu „Who's Afraid of Gender?“ filozofkinje Judith Butler, objavljenu 2024. godine, istaknuvši da je autorica „maestralno raščinila značenja i političke implikacije kategorija roda, te argumentirala pogubnost rodnih binarizama.

Moguće ju je shvatiti kao autoričin odgovor na sintagmu “rodna ideologija” kojom ekstremna desnica i klerikalni krugovi namjerno i sustavno, pogrešno interpretiraju feminističke spoznaje roda i zahtjeve za jednakošću koji nužno impliciraju i promjenu patrijarhalnih epistemoloških paradigmi.“ Ovaj je skup, posvećen ovogodišnjoj temi Sajma, bio dio programa Ljubljana bere, a na početku je Sajmu 30. rođendan čestitala Matea Demšić, pročelnica za kulturu Grada Ljubljane, dugogodišnja gošća i prijateljica Sajma .

U Histrokozmosovom programu Istra ispod kore Tamara Obrovac predstavila je projekt „Apoxiomenos recomposed“ (Cantus) zajedno s dramaturginjom i prevoditeljicom Ladom Kaštelan i dizajnerom Seanom Poropatom, a program je vodio inspirativni Aljoša Pužar.

„Uživam raditi scensku glazbu jer primjenjujem glazbu kao kontekstualizirani dio predstave“, kazala je Tamara Obrovac čiji je projekt proizašao iz njenog oblikovanja glazbe za baletnu predstavu »Apoksiomen« Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu iz 2017. u kojoj plesači i pjevaju.

Sajamska publika je svjedočila prekrasnom doživljaju „zvuka koji je dramaturški oblikovan“ te vizualnoj slici Seana Poropata koji je oslikao ovu harmoniju Tamarine glazbe i starogrčkog teksta. Lada Kaštelan objasnila je „kako je misao dobila melodiju“, a posebne pohvale za njegov filigranski pijanistički rukopis Tamara je izrekla svom suradniku na projektu pijanistu Stefanu Battagliji.

„ Mi se nalazimo u situaciji u kojoj nema svijeta, riječ je o radikalnom ispunjenju moći. Riječ je o kraju svih onih principa na kojima je svijet počivao“, kazao je u programu Intime Žarko Paić predstavljajući svoju novu „Knjigu lutanja“ (Litteris). „Lutanje je najveći mogući izazov da se pronađe mogućnost potpuno novog puta kojeg do sada imali nismo“, tvrdi Paić.

„Danas svjedočimo Europi u kojoj se mnogi zalažu za zatvaranje granica država shvaćajući ih kao nacionalne države, zaboravljajući pritom da onaj tko migrira ne čini to da bi kružio svijetom, već traži novu zajednicu gdje će biti prihvaćen. Figura migranta je bitna i za propitivanje pitanja nacije i nacionalne države. Problem migracija počiva na konceptu nacionalne države.

Zaboravili smo da demokracija nije istoznačna s etnokracijom. Upravo protiv toga pišem“, kazala je između ostalog politička filozofkinja Donatella di Cesare čija je knjiga „Domaći stranci: Filozofija migracija“ (DAF) predstavljena u programu Otok – Geto – Azil. U više navrata publika je aplauzima podržala stavove i razmišljanja Donatelle di Cesare, a uz nju su bili prevoditeljica knjige nakladnica Katarina Penđer, prevoditeljica Iva Grgić Maroević, a sve pohvale idu i voditelju Andrei Matoševiću.

Najposjećeniji program drugog sajamskog dana, a voditelj Emir Imamović Pirke tvrdi da je tu pretežito bila ženska publika, obilježio je Ante Tomić koji je predstavio svoj novi roman „Nada“ (Hena com). Pirke je roman najavio kao „toplu priču o dobrim ljudima u nenormalnim vremenima.“

„ Zbilja sam imao potrebu napisati nešto dobro jer stvarnost nam je zaista strašna. Trudio sam se pisati o nekim traumatičnim temama koje su nam važne, i to napisati bez nekakvog bijesa s kojim se uobičajeno o tome piše. I sam to radim kada pišem u novinama“, kazao je Ante Tomić za čiju je ekranizaciju „Nade“ zainteresiran Srđan Dragojević, a roman je na francuski preveo Marko Despot.

Današnji sajamski program u nedjelju 1. prosinca u 11 sati donosi Doručak s autorom a gošća je Donatella di Cesare. U kavani Mozart u 12.30 počinje Histrokozmos, a gošća programa Sakramenske je pjesnikinja Evelina Rudan. Poput viteza će je pratiti vinar Boro Sirovica s vinom Ground Zero, a voditelji su Milan Rakovac i Iva Đorđa – Nemec.

U 17 sati u Crvenom salonu Histrokozmos u programu Istra ispod kore predstavlja knjigu Erica Ušića „Zidovi pamte.“ (Srednja Europa), a uz autora sudjeluju Damir Agičić i Andrea Matošević. U 17 sati u Centralnoj dvorani Histrokozmosovu Sagu o vinu predstavljaju sommelieri Hrvatskog sommelierskog kluba i vinari Istre. U 18 sati u Crvenom salonu počinje Suton uz knjigu - Vladislav Bajac predstavlja „Pucanj u prazno“ (Geopoetika), a sudjeluju i Boris Dežulović, Boris Miljković, Zoran Paunović i Emir Imamović Pirke.

U 19 sati u Crvenom salonu gost programa Mikrokozmos je Oliver Lovrenski, čiju će knjigu „Kad smo bili mlađi“ (Naklada OceanMore) predstaviti Nataša Medved i Aljoša Pužar. U 20 sati Poezija je pitanje srca donosi predstavljanje pjesničke zbirke Predraga Lucića (priredio Damir Šodan) „ Južno dvorište 1-2“ (Ex Libris). Sudjeluju Boris Dežulović, Damir Šodan, Emir Imamović Pirke, a za glazbeni performans zaduženi su Belai Band (Damir Šodan i Robert Grubić Gobbo) i Viva Prdež (Boris Dežulović i Zoran Predin).

Na Libriću na Sajmu u 18 sati u Plavom salonu počinju „Šašave ure librokulture“, a sudjeluje Ludita, dok u 19 sati Priču za laku noć priča Baka Librić.

Foto: Manuel Angelini