„Istarska prikazanja“ nova je knjiga akademika Borisa Senkera, hrvatskog književnika, teatrologa i sveučilišnog profesora, a koja je objavljena u izdanju Leykam international d.o.o. Riječ je o trilogiji koja objedinjuje tri Senkerova dramska teksta „Istarske priče“, „Sanjari budućnosti“ i „Sanjarova priča“, koja su na kazališnu scenu postavljena u režiji Roberta Raponje.
Prve dvije predstave nastale su u produkciji Teatra Fort Forno iz Bala, a „Sanjarova priča“ u produkciji Gradskog kazališta Požega i Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku. Knjiga je upotpunjena fotografijama iz predstava, a njena je posebnost u tome što sadrži i QR kod uz pomoć kojeg čitatelji mogu pogledati sve tri predstave.
Premijerno predstavljanje knjige „Istarska prikazanja“ održat će se 15. siječnja 2024. u 11 sati u Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu (Trg bana Jelačića 7/I), a organizatori promocije su Leykam international d.o.o., Mon Perin d.d., Općina i Turistička zajednica Bale-Valle. Uz autora Borisa Senkera, o knjizi će govoriti urednica Eugenia Ehgartner, idejni začetnik Teatra Fort Forno Plinio Cuccurin, autorica pogovora Lucija Ljubić i redatelj Robert Raponja.
U pogovoru naslovljenom „Senkerov istarski Theatrum Mundi“ Lucija Ljubić podsjeća da je suradnja dramatičara Borisa Senkera i redatelja Roberta Raponje počela 1998. godine u Istarskom narodnom kazalištu u Puli kada je praizveden Senkerov dramski tekst „Pulisej“ u Raponjinoj režiji.
Naglašavajući da je tada „uspostavljen osebujan i pulsko-istarski i dramsko-kazališni ciklus koji je snažno obilježio djelokrug i suradnju dvojice umjetnika“, Lucija Ljubić ističe da je dio tog ciklusa i nova Senkerova dramska trilogija predstavljena u knjizi „Istarska prikazanja“, koja obuhvaća tekstove, odnosno scenarije „Istarske priče“ i Sanjari budućnosti“ koji su praizvedeni 2018., odnosno 2019. u Teatru Fort Forno u Balama, te „Sanjarovu priču“, praizvedenu 2023. u Gradskom kazalištu Požega u koprodukciji s osječkom Akademijom za umjetnost i kulturu, a sve tri predstave režirao je Robert Raponja. Glazbu za predstave skladao je Massimo
Brajković, redoviti profesor na Muzičkoj akademiji u Puli.
„Predstave su nastale kao dio turističke ponude Općine Bale koja je prepoznala važnost razvoja kulturnog turizma, a od države je dobila na korištenje staru austrougarsku utvrdu Fort Forno. Plinio Cuccurin idejni je pokretač i utemeljitelj Teatra, kao i promotor ideje da se austrougarske utvrde na području te općine pretvore u kulturna žarišta.
Cuccurin je odredio i programsku orijentaciju teatra: uprizorenja novih kazališnih tekstova s temama iz prošlosti Istre te stvaranje komunikativnih i kreativno izazovnih kazališnih predstava koje su zanimljive i domaćim i inozemnim posjetiteljima“, piše Lucija Ljubić.
Govoreći o „Istarskim prikazanjima“ naglašava da „Senkerovi novi dramski tekstovi nude snove u zamjenu i za prošlost, i za sadašnjost, i za budućnost“, te zaključuje „Sudeći prema Senkerovim istarskim prikazanjima, snovi su poveznica prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, a nema im prikladnijeg i maštovitijeg prebivališta nego u kazalištu. U "Istarskim pričama" tematizira se prošlost Istre ugrađena u sadašnjost, u "Sanjarima budućnosti" sadašnjost se mjeri snovima o budućnosti, a u "Sanjarovoj priči" prošlost i budućnost zgusnute su u iskonskoj ljudskoj potrebi za snovima i idealima.“
O tome kako je kazališno sanjarenje i oživotvorenje umjetničkih i vizionarskih snova počelo, Boris Senker i Robert Raponja pišu u Proslovu knjige.
„U početku bijaše ideja koju nam je nenametljivo, znalački i promišljeno sugerirao čovjek koji ostvaruje svoje vizije projektima u stvarnu životu. Vođen potrebom da ostvari svoje snove i želje barem što se Bala tiče, gospodin Plinio Cuccurin potaknuo je u nama stvaralačku strast kako bismo i mi sanjali i maštali autentični ljetni teatar pod zvjezdanim nebom, namijenjen širokoj publici: kako stranim gostima kampa Mon Perin, tako i domaćoj publici. Pričama o Balama, Istri i Puli propitivali smo tko smo, što smo, kamo stremimo.
Zahvaljujući potpori Zaklade Mon Perin te Općine Bale, ojačani energijom idejnog začetnika i osnivača Teatra Fort Forno Plinija Cuccurina, otvorio nam se prostor magične scene u utvrdi Fort Forno iz 1904. u kojoj smo zdušno prionuli na vrlo uzbudljiv kreativni rad pripremajući se gotovo cijele godine do uprizorenja pred publikom: razrada koncepta za predstave, osmišljavanje glazbe, scenografije, kostimografije, lutaka, rekvizite te organizacija i realizacija pokusa, sve do finalizacije predstave u tvrđavi kraj mora.
U predstavama zaigrale su glumice i glumci, ujedno pjevačice i pjevači, plesačice i plesači, lutkarice i lutkari, pantomimičarke i pantomimičari, iz Pule, Rovinja, Osijeka, Sarajeva, Novog Sada, Beograda, Šida, rumunjskog Cluja, talijanskog mjesta Bassano del Grappa. I osjećali smo veliko zadovoljstvo radeći na ovim predstavama i dijeleći plod toga rada s izvođačima i publikom“, ističu Boris Senker i Robert Raponja te
napominju: „Scenariji triju prikazanja i fotografije njihovih izvedaba objavljeni u ovoj knjizi podsjetnik su na tri uprizorenja koja su s jedne strane nastojala i domaćinima i njihovim ljetnim gostima približiti Istru, prikazati je u njezinu specifičnom šarenilu oblika, boja i zvukova, odnosno glasova, a s druge strane jednomu napuštenu i zapuštenu mjestu, utvrdi Fort Forno, udahnuti život, pretvoriti ga u prostor duhovnog užitka.“
Naslovnicu knjige „Istarska prikazanja“ krasi ilustracija Andree Ticha iz predstave „Sanjari budućnosti” (2019.), grafičko oblikovanje potpisuje Tvrtko Gregurić, a knjiga je tiskana u tiskari Denona d.o.o., Zagreb.
