Od petka je za javnost otvorena izložba u galeriji HDLU-a Istre u Puli, u sklopu tematskog selektiranog projekta HDLU-a Istre pod nazivom "Autoriteti".

Kustos projekta je Milan Marin, a izlaže velik broj umjetnika, među kojima Marcus Fernando, Luči Plosnić, Vanda Jurković, Eduard Pavlović, Bruno Pavić, Pamela Ivanković, Snježana Novotny, Vida Đuran, Marko Pavičić Donkić, Mirta Savani Profeta i drugi.

“Tehnološki razvoj medija u današnjem svijetu otvorio je prostor za stvaranje neograničenog broja autoriteta.

Isto tako, svjedoci smo da u procesu opće globalizacije i hiperprodukcije dobara umjetnički prostor biva zahvaćen kulturnom industrijom, a područje vizualnih umjetnosti, kao nikad do sada, postalo je opterećeno masovnom proizvodnjom i velikim brojem umjetničkih predmeta, ili pak takvih koji pretendiraju ka tom elitnom nazivu.

Ovako ogromna proizvodnja koja po nekim teoretičarima zaslužuje naziv ‘zagađivanje’ kulturnog, pa i samog boravišnog prostora zahtijeva poseban pogled na ovaj fenomen, kao i revidiranje naslijeđenog mišljenja o vrijednosti umjetničkog djela i njegovom mjestu u okviru socijalne zajednice, pa i niza drugih pitanja koji se bave samom umjetničkom praksom.

Veliki uspon vizualne kulture u drugoj polovici 20. st., kao i u prvim desetljećima 21. st., označava početak ere dominacije vizualnog u odnosu na lingvističku paradigmu, koja je do sada bila osnova humanističkih i društvenih znanosti.

Intenzivan razvoj medija: televizije, filma, interneta i kompjuterske tehnologije, uspostavio je sasvim drugačije odnose u kulturi vidljivog. Danas smo bombardirani slikom i vizualnim informacijama, naša percepcija više nije svedena na pojavnosti iz našeg vidokruga, danas smo sposobni putovati u druge svjetove jednostavnim klikom.

Jednostavno rečeno, svakodnevno smo suočeni s pritiskom raznih autoriteta koji izravno utječu na naše odluke. Razvojem medija fenomen vidljivog postaje globalan, a recepcija stvarnosti širi svoje granice u sasvim nove horizonte.

Neminovno se uspostavlja i pojam umjetnički autoritet, a koji zapravo određuje tko ima pravo i može odrediti pripada li neka stvar ili artefakt povlaštenom krugu umjetnosti ili pak korpusu običnih stvari iz naše pojavnosti.

Iz svega ovoga nameću nam se pitanja: koja je pozicija vizualne umjetnosti u narastajućoj dominaciji slike i vidljivog? Postaje li umjetnost dio globalnog sustava u komercijalnom smislu?

Donosi li novo vrijeme potrebu za revidiranjem povijesti umjetnosti, njenom novom sistematizacijom, pa i jednim novim odnosom naspram kvalitete i kvantitete umjetničke baštine?

Može li kroz prizmu jedne suvremene aksiologije pojam ‘remek-djelo’, ‘djelo neprocjenjive vrijednosti’, uopće opstati? Tko su autoriteti u suvremenoj umjetničkoj praksi i svijetu umjetnosti?

Potpuno bi bilo iluzorno očekivati da umjetnička praksa može dati potpune odgovore na ova kompleksna pitanja koja su zagonetka za teoriju umjetnosti pa i za filozofiju umjetnosti.

Iz tog razloga ovaj projektni zadatak ne postavlja pred umjetnike narativni imperativ, nego da kroz likovne metafore i izraze potakne publiku na promišljanje o narastajućoj pojavi autoriteta koji su postali dio naše stvarnosti”, poručuje kustos Milan Marin.

Izložba će biti otvorena do 24. studenog. Galerija je otvorena svakim radnim danom od 9 do 15 sati.