Zahvaljujući ulaganju Grada Rijeke, prekrasna barokna palača u sklopu nekadašnjeg industrijskog kompleksa „Rikard Benčić“, u potpunosti je obnovljena i već neko vrijeme prenamijenjena u novi dom Muzeja grada Rijeke.

Tako je nekadašnja upravna zgrada stare tvornice koja je svoj život započela još sredinom 18. stoljeća i to kao Rafinerija šećera, postala reprezentativan muzejski prostor koji u svom stalnom postavu slavi i predstavlja burnu riječku povijest, ali i zanimljivu povijest kompleksa Benčić koji je kroz stoljeća uz šećeranu bio i tvornica duhana te u konačnici „Tvornica motorne opreme i ljevaonica Rikard Benčić“.

Grad Rijeka je u sklopu projekta Europske prijestolnice kulture Palaču šećerane uredio i obnovio među ostalim i zahvaljujući bespovratnim EU sredstvima. Naime, nakon što je niz raznih komisija ovaj riječki projekt prepoznalo kao vrijedan kulturni projekt, riječkoj gradskoj upravi je za uređenje Palače i broda Galeb, koji će po dovršetku radova poslovati kao svojevrsna podružnica Muzeja grada Rijeke, odobreno gotovo 69 milijuna kuna.

Muzej grada Rijeke u obnovljenoj Palači šećerane otvoren je 13. studenog 2020. godine i to nakon godina priprema. Naime, iako su sami građevinski radovi na obnovi Palače krenuli u 2018. godini, svemu su prethodili opsežni pripremni radovi.

Naime, Grad Rijeka je, nakon što je po prestanku rada tamošnje tvornice postao vlasnikom Palače, tijekom godina, u suradnji s konzervatorima, proveo čitav niz pripremnih radova nužnih za njezinu konačnu obnovu, rekonstrukciju i prenamjenu. U tim radovima je sudjelovao niz stručnjaka, od arhitekata i povjesničara umjetnosti do restauratora za zidne slike, štukature, peći itd.

Palaču šećerane mnogi stručnjaci ubrajaju među najljepše barokne palače u Hrvatskoj – radi se o reprezentativnom prostoru s interijerom bogatih dekoracija, zidnim i stropnim oslikama mitoloških i povijesnih sadržaja te i panoramama imaginarnih gradova.

Stalni postav Muzeja grada predstavlja burnu riječku povijest

Muzej grada Rijeke u obnovljenoj Palači šećerane predstavlja značajne teme iz riječke povijesti poput prvog torpeda na svijetu, Mornaričke akademije, Rijeke kao iseljeničke luke, 2. svjetskog rata i poratne obnove, povijest kazališta, riječke nebodere, glazbu, riječki rock, povijest velikih riječkih kompanija…

Postav obuhvaća povijest Rijeke od 18. do 21. stoljeća, od trenutka kada je grad postao slobodna kraljevska luka 1719. godine, što mu je dalo priliku za dotad neviđen razvoj. Smješta Rijeku u europski i svjetski kontekst, povezujući je s Bečom, Antwerpenom, Budimpeštom, New Yorkom..

Postav se proteže u 30 prostorija na dva kata Palače šećerane i ne izlaže samo vrijedne predmete, već stvara poticajne priče i cjeline u okviru dviju glavnih tema – prvi kat palače bavi se poviješću grada, a drugi poviješću Palače odnosno kompleksa Benčić pa se tako u jednoj od dvorana nalazi staklena vitrina puna šećernih glava, onakvih kakve su se svojedobno proizvodile u Rijeci.

Autor stalnog postava je ravnatelj Muzeja mr. sc. Ervin Dubrović u suradnji sa zaposlenicima Muzeja grada Rijeke. Postav je dizajnerski osmislila i realizirala višestruko nagrađivana dizajnerica Nikolina Jelavić Mitrović, spajajući u vizualno privlačnu cjelinu stilske karakteristike same Palače, originalne predmete, multimedijsku tehnologiju i interaktivnost.

Obnova Palače koštala je oko 60 milijuna kuna, a uključuje radove, nadzor i opremanje.

Povijest Palače šećerane

Palača šećerane zaštićeno je kulturno dobro od 1970. godine. Ova monumentalna građevina sagrađena je 1752. godine za potrebe upravne zgrade rafinerije šećera, a sastavni je dio industrijskog kompleksa koji svjedoči o industrijskom razvoju Rijeke u 18. stoljeću.

Nakon požara 1785. zgrada je značajno obnovljena i opremljena baroknim interijerima sa zidnim slikama i štukaturom.

Godine 1851. u zgradi je smještena uprava Tvornice duhana, a nakon 1945. godine ponovno mijenja namjenu i postaje sjedištem Tvornice motora „Rikard Benčić“.

Bespovratna europska sredstva za riječka kulturna dobra

Palača Šećerane i motorni brod Galeb dio su integriranog projekta „Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine“ kojem je putem javnog poziva Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije odobreno 68.891.606,18 kn bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Projekt uključuje kreiranje nove kulturno-turističke rute, te znanstveno edukativne i promotivne aktivnosti koje promoviraju projekt i senzibiliziraju širu javnost za kulturnu baštinu.