Jurina i Franina za 2023. godinu izlazi iz tiska i bit će predstavljen u srijedu, 16. studenog u 18 sati u foajeu porečkog kazališta, donosi portal Kulturistra.hr.

Ove godine ovaj tradicionalni istarski zavičajni godišnjak slavi 100. rođendan. Prvi broj Jurine i Franine tiskan je u Trstu koncem 1922. za 1923. godinu.

U novom broju časopis donosi pregršt priloga poznatih novinara, publicista, književnika i kulturnih djelatnika, a teme se odnose na događaje, pojavnosti, ljude i predmete vezane za i oko Istre.

U uvodu nam se obraća Miroslav Sinčić, najdugovječniji urednik časopisa. Godišnjak donosi i pregled svih zbirki Etnografskog muzeja Istre u Pazinu iz pera ravnateljice muzeja Ivone Orlić, a urednik časopisa Vlado Mandić osvrće se na prve brojeve Jurine i Franine do fašističke zabrane 1929. godine.

Davor Mandić piše o povijesnim odlukama iz 1943. o sjedinjenju Istre s Hrvatskom, Robert Matijašić o stradanju Istrana u njemačkome radnom logoru, a Valter Černjul o Matku Laginji koji se prije 140 godina u Istarskom saboru drznuo prozboriti hrvatski.

Davor Šišović piše o istarskom bogatstvu različitih mikroidentiteta, Marijan Milevoj o pruzi Lupoglav – Štalije koju su gradile omladinske radne brigade i koja je otišla u zaborav, dok Slaven Bertoša opširno piše o drevnom Osoru na dodiru Cresa s Lošinjem od davnina do danas.

O dvomilenijskoj tradiciji brodogradnje u Rovinju piše Aldo Pokrajac, a Milan Rakovac objavljuje esej o osebujnom piscu Fulviju Tomizzi raspetom između istarskog zavičaja i tršćanskog prebivališta. “Francijev offline podcast” naslov je priloga Marija Benčića o Franciju Blaškoviću, kantautoru, rokeru, alternativnom muzičaru i osnivaču neformalne grupe Gori Ussi Winnetou.

Oreste Cossetto piše o nekadašnjoj kolektivizaciji koja je upropastila porečke seljake, A Mirjan Rimanić o poznatome istarskom plesu balunu koji se udomaćio i u središnjoj Istri.

O novom postavu muzejske zbirke Kastavštite piše Marija Rađa, mali Umag koji je postao velegrad tenisa tema je priloga Zlatana Varelije, a o ladanjskom/samostanskom posjedu u Dajli prepuštenom propasti piše Jerica Ziherl. Ivana Nežić autorica je priloga o cakavizmu i vrijednosti zavičajnih govora, Anton Percan piše o malo poznatom austrijskom odbiru tadašnje Pule za ratnu luku, dok Josip Maras piše o porečkom Interu, nekadašnjem pojmu za vrhunsku zabavu.

Nada Galant opisuje kako se odlučila prevesti Malog princa na žminjsku čakavicu, Asim Čabaravdić piše o rudaru koji je iz Bosne došao u Istru i usput završio studij medicine, Barbara Ban piše o zatvaranju pulskog rock kluba Uljanik, a Kristian Stepčić Reisman o labinskim pjevačima u vrhu hrvatske pop scene. O Fratarskom otoku kod Pule piše Budimir Žižović, a o tinti za pisanje koja se dobivala iz istarskih hrastovih šiškica piše Goran Prodan.

Časopis donosi, uz ostalo i prilog o kočiji koju je kraljica Elizabeta II. darovala Titu a čuva se i danas na Brijunima. Piše i o ljudima kojih više nema a obilježili su epohu: o slavnome pazinskom kirurgu dr. Ivanu Matijašiću, o znanstveniku i piscu Ivi Rudanu, o etnomuzikologu Renatu Perniću, o jezikoslovcu Goranu Filipiju, o dirigentu Mirku Deklevi te o osnivaču Atomskog skloništa i Sajma knjige u Puli Bošku Obradoviću. Na kraju časopis donosi zanimljiv prilog – pjesmu Škocila je macka na Štol za koju je tekst i glazbu napisao Daniel Načinović.

Časopis će se moći kupiti u knjižarama od druge polovice studenog, ili se može naručiti online na jurinaifranina@gmail.com. (Priredio B. V. Kulturistra.hr)