Godišnja tematska izložba labinskih likovnih umjetnika 24. Labinskog uzleta likovnosti otvoriti će se u petak, 13. kolovoza 2021. godine u Gradskoj galeriji Labin. Prošlogodišnja globalna situacija i prilike koje su nas zatekle, nisu dozvoljavale da se izložba i održi u godini obljetnice Vlačićeva rođenja, no nametnuta odgoda nije dugo potrajala te se već u ovoj sezoni izložba održava, uoči Dana Grada Labina.
Umjetnici su pozvani da, u mediju koji sami odaberu, istaknu svoju doživljajnost teme i prepoznatljivost svojega stvaralačkog bića. Prijavilo se 20 umjetnika s ukupno 29 djela, kojima su odgovorili na temu i na date smjernice raznovrsnošću pristupa u svojim radovima.
Marina Rajšić svojim radom podmeće teme koje zanimaju čitatelje ne bi li ih uvukla u ozbiljnu informaciju o Vlačiću i o važnim povijesnim činjenicama grada u kojemu žive. Zdravko Milić nam je ponudio Vlačića-anđela, astronauta nad krajolikom labinštine, a Karlo Paliska zbijeno slikarsko tkanje na novinskom papiru u kojemu slova postaju znakovi. Danko Friščić je u poliptihu od 32 fotografska segmenta pod nazivom LAB-POD-TOP (u autorovom pojašnjenju: LAbinska-PODzemna-TOPografija) inspiriran zamišljenom podzemnom topografijom grada. U slici Davorke Vadanjel, iz podloge izvire 500 niskih valjčića (kao 500 godina minulih od Vlačićeva rođenja), dok u djelu Ester Kranjac uočavamo znakove koji nas upućuju na život i stvaranje Matije Vlačića: križ, pero, djelić fasade. Nadalje, Silvija Golja je u svojem radu istaknula motiv ruku koje stvaraju i grade, koje nose prošlost i budućnost.
Emil Bobanović Ćolić je Vlačiću namijenio svoju mediteransku sliku s posvetom Moja zahvala Vlačiću. Ljiljane Vlačić je slikom L' amore di Dio ponudila vedri i osjećajni pristup temi, obraćanje Bogu, molitvi i ljubavi.
Umjetnici Vera Kos-Paliska, Narcisa Adalgisa Škopac, Vinko Šaina, Goran Čvrljak te Rosana Zupičić, svoju su interpretaciju teme temeljili na poznatom portretu Matije Vlačića Ilirika (crno bijela grafika). Aktualnim likovnim konceptom predstavila se i Nicol Načinović, koja je Vlačićev portret podijelila u 18 pravilno raspoređenih polja (kolaži malih dimenzija), a da bismo ga vidjeli, moramo otvoriti ladicu kutije.
Alida Blašković Koroljević multiplicirala je Vlačićev portret te u dvadeset pravilno raspoređenih polja naglasila obiteljski aspekt njegova života (dvije žene i osamnaestero djece). Marijana Smolić je kombiniranjem različitih tehnika (fotografija, crtež, lavirani tuš, digitalna obrada) dozvala Vlačićev figuralni obris i pogled na Labin danas. Katja Ćus je crtežom pokušala vizualizirati tok njegovih misli.
Za Ivonu Verbanac polazište je bila njegova poznata izjava Istria – mea dulcissima patria kojoj je suprotstavila natpis For Sale. Emotivna vezanost za rodni kraj, zavičaj i domovinu, u sadašnjosti se pretvorila u sumanutu rasprodaju i bespovratnu devastaciju te iste patrie. Sunčana Simichen se naslonila na istu izjavu i poigrala riječju dulcissima (najslađa) pa je u tehnici linoreza otiskivala oblik jagode koji doziva i vizualnu asocijaciju geografskog oblika Istre.
Grad Labin dodijeliti će dvije nagrade po mišljenju ocjenjivačkog suda. Prva nagrada je otkupna u visini od 7 tisuća kuna, a druga samostalna izložba nagrađenog umjetnika iduće godine u Gradskoj galeriji Labin. Izložbu prati katalog za koji je predgovor napisala povjesničarka umjetnosti Branka Arh.
Izložba ostaje otvorena do 22. kolovoza.
