Kod pomoćnog ulaza u buzetsku crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije nalazi se Spomen ploča buzetskim velikanima.

Petar Flego bio je tajnik Biskupa Dobrile, Ivan Flego bio je župnik u Buzetu, a Josip Flego župnik rođen u Štrpedu.

Do njihove ploče ne može se doći, odnosno može ako se planinari preko smeća, ostataka dasaka i cementa obližnjeg gradilišta, a na podestu prije ulaska u crkvu raste nepoznato samoniklo bilje.

U centru je ovo starog Grada Buzeta. Kako su buzećani kreativni ljudi, jedan od njih, Robert Marušić razmišlja o novom projektu- Prvi festival samoniklog bilja grada Buzeta. Održao bi se sredinom ljeta, a turisti, posjetitelji bi dodirom u neposrednom kontaktu sa biljem, ciglom, kameljem i stijenama doživjeli nešto novo.

Bršljan raste na stupovima javne rasvjete, ali zato ima pogled na dolinu rijeke Mirne. Možda “preživi” do Adventa na Sjeveru pa se može okititi.

Cesta iz centra grada za stari grad Buzet je prava turistička atrakcija. “Vintage” odbojnici, ruzinavi, ulupljeni, razbijeni. Zadnji zavoj prije Velih Vrata je Vidikovac starijih buzećanki i buzećana oduvijek bio. Danas, nasloniti se na tu ogradu, znači riskirati dobivanje tetanusa.

Objekti u starom gradu Buzetu, u vlasništvu lokalne samouprave su prazni, zapušteni i zanemareni. Multimedijalni centar, Češljara, Stara pekara, Kovačija itd.

Subotina po Starinski, taj buzetski biser jer baš “po starinski”. Izlagači se strujom spajaju kod susjeda na neispitanu električnu instalaciju i toalete koriste kako se snađu već dugi niz godina. A kablovi struje vire po gradu uz zidove.

“Velikani Buzeštine koje slavimo na pločama i spomenicima bi bili ponosni da nas vide”, izjavio je Robert Marušić.

Grožnjan, Motovun, Oprtalj pa i Livade su istarski divovi, a Buzet je postao “đin”.