Nije tajna da bespravna gradnja cvate duž čitave obale, a pošteđena nije ni Istra.

Ipak, u nekim su gradovima i općinama glasno dali do znanja da ne namjeravaju gledati kako im urbanistički planovi padaju u vodu, a na poljoprivrednim zemljištima niču naselja bez reda.

S divljom se gradnjom bore i u Balama, a najsvježiji je primjer potez jednog privatnog investitora koji je odlučio šumsko zemljište od 3 hektara parcelirati na više od 80 parcela veličine 300 do 400 metara kvadratnih i kao takve ih pustiti u promet.

„To je definitivno devastacija prostora kojim raspolažemo i koji nam je ostavljen na čuvanje, s druge strane to je početak bespravne gradnje“ je Edi Pastrovicchio, načelnik Općine Bale ukazujući na podatak da na području susjednih općina ima na tisuće takvih parcela.

Praksa je da se velika šumska odnosno poljoprivredna zemljišta isparceliraju na manje jedinice i potom prodaju kao vikend zemljišta uz napomenu da je pogodno za postavljanje mobilne kućice.

„Ta zemljišta se kupuju od lokalnog stanovnšta po 1 do 2 eura i kasnije se preprodaju do 20 do 30 eura po kvadratu, znači zaradi se više nego deseterostruko“ kaže načelnik.

Problemi kasnije ostaju lokalnoj zajednici u vidu divljih odlagališta otpada, zahtjevima za infrastrukturom ili pak zahtjeva za korištenje sadržaja koje mještani i gosti plaćaju.

Na adresu općine je u međuvremenu stigao prijedlog parcelacije čestice koja se nalazi između Bala i priobalja, no iako su tamo odbili dati suglasnost, postupak može ići dalje.

„To područje je već očišćeno i isparcelirano, označeno piketima, čak u oglasima piše da je dan zahtjev za urbanizaciju susjednih parcela, što nije istina. To se maže ljudima oči i vara ih se da misle da će to jednog dana postati građevinsko zemljište“ kaže Pastrovicchio.

No, u Balama to ne namjeravaju dozvoliti, a sa svojim zahtjevima namjeravaju ići i prema nadleženim ministarstvima koji su svojim djelovanjem i dozvolili da dođe do bespravne gradnje kao jednostavnog modela 'kako do nekretnine'. Dva su momenta dovela do toga. Mogućnost parceliranja parcela na tako male parcele, a potom naknadna legalizacija tih područja.