Nakon što je u posljednjih desetak godina uloženo stotine milijuna kuna u strateške infrastrukturne i društvene projekte, Grad Umag istim zalaganjem i tempom nastavlja te konkretnim djelima potvrđuje status jednog od vodećih gradova u Hrvatskoj kada je u pitanju kvaliteta života.
Tako je i 2020. godina započela uz realizaciju važnih projekata, među kojima je i uređenje zelenih površina na umaškoj šetnici, jednoj od omiljenih lokacija brojnih građana i posjetitelja.
Gradski park Humagum postao je nezaobilazna pozadina tisuća fotografija i susreta te jedinstveni primjer uređene zelene urbane površine na kojoj se Umažanke i Umažani, kao i brojni turisti, često odmaraju i rekreiraju. Nakon što je dovršena treća faza gradskog parka Humagum, nastavilo se sa širenjem zelenih površina te s uređenjem novog mediteranskog parka.
Mediteranski je park koncipiran kao zasebna parkovna površina mediteranskog bilja i zelenila, pravokutnog oblika, s centralnim krugom i pješačkim stazama između kojih se protežu manja polja međusobno razdijeljena uskim stazicama te dva zelena polja- travnjaka. S obje strane centralnog kruga nalaze se dva polja za sadnju kamenjara s aromatičnim i samoniklim biljem.
Jesenski dio sadnog materijala parka obuhvatio je sadnju mediteranskog bilja trajnica, ukrasnog grmlja, pokrivača tla i stabala. Zasađene su trajnice kao što je lavanda (Lavandula angustifolia), španjolska lavanda (Lavandula stoechys), ružmarin (Rosmarinus officinalis), puzajući ružmarin (Rosmarinus off. prostratus), kadulja (Salvia officinalis), santolina siva (Santolina chamaecyparissus), santolina zelena (Santolina rosmarinofilia), srebrna pepeljuga- kostriš (Cineraria maritima), patuljasta pitospora (Pittosporum tobira nana) i smilje (Helychrisum italicum). Od pokrivača tla zasađena je dunjarica ili mušmulica (Cotoneaster dammeri), kozja krv (Lonicera pileata), zečje uši (Stachys byzantina), vrijesak (Calluna vulgaris), borovica (Juniperus sabina tamariscifolia), vazdazelena ognjica (Iberis sempervirens) i proljetna crnjuša (Erica carnea). Zasađeni su i ukrasni grmovi kao što je oleandar (Nerium oleander), gravileja (Grevillea rosmarinifolia), lovor (Laurus nobilis), šimšir (Buxus sempervirens), abelija (Abelia x grandiflora nana), niska fotinija (Photinia x fraseri Red Robin Nana), grmoliki dubačac (Teucrium fruticans) i vatreni tren (Pyracantha cccinea).
Od stabala zasađene su tri stare masline (Olea europea), dva stabla lovora (Laurus nobilis), dva stabla nešpule (Eryobotria japonica), stablo pitospore (Pittosporum tobira), stablo tamarisa (Tamarix tetandra), grmoliko stablo šipka ili nara (Punica granatum), grmoliko stablo žižule (Ziziphus jujuba), stablo rogača (Ceratonia siliqua), stablo tršlje (Pistacia lentiscus), stablo bora pinije (Pinus pinea), stablo primorskog bora (Pinus pinaster), četiri stabla pirimidalnog čempresa (Cupressus sempervirens pyramidalis), stablo primorskog crnog jasena (Fraxinus ornus), grmoliko stablo mandarine (Citrus reticulata), stablo maginje ili planike (Arbutus unedo) i stablo badema (Prunus dulcis). Ukupno dvadesettri (23) stabala.
Proljetni dio sadnje mediteranskog parka obuhvatit će cvatuće mediteransko ukrasno grmlje, aromatično, ljekovito i samoniklo bilje, ukrasne trave, palme i stabla smokve i čempresa.
