Nakon serije potresa koji su proteklih dana tresli širu regiju, razgovarali smo s doktoricom seizmologije Seizmološkog zavoda Republike Hrvatske, Marijom Mustać.

'Serija potresa započela je još u utorak, 26. studenog, u Albaniji malo prije 4 sata ujutro i to najsnažnijim u nizu potresa, onom magnitude 6,4 po Richteru.

Malo prije njega dogodio se potres magnitude 4,4, a u roku od sat vremena od tog najjačeg bila su još dva magnitude veće od 5.

Osim tog glavnog potresa, bilo ih je još 4 magnitude iznad 5 te još njih 15 magnitude iznad 4, ali i stotine manjih potresa. Istog dana u 10 sati i 20 minuta dogodio se potres magnitude 5,4 oko Blagaja u Bosni i Hercegovini', izvještava nas Mustać.

U B i H bila su zatim još 4 potresa magnitude veće od 3 i nekoliko manjih.

Što se Hrvatske tiče, najugroženiji je, kaže nam Mustać, sam jug zemlje odnosno dubrovačko područje te Ston i Metković.

Ugrožen je i dobar dio Dalmacije te Grad Zagreb i šira okolica. Isto vrijedi i za okolicu Rijeke, sve do Senja i Karlobaga.

'Na Mediteranu dolazi do sudaranja afričke i euroazijske arhitektonske ploče. Naše je područje posebno kompleksno zbog jadranske mikroploče koja rotira oko jedne točke koja se, pak, nalazi na sjeveru Italije i koja se podvlači pod sjevernoazijsku ploču ispod Dinarida, a najviše ju gura upravo na jugu točnije na području Albanije i Crne Gore', govori Mustać.

Istra, u usporedbi s ostatkom Hrvatske, stoji jako dobro. Najmanje su vrijednosti procjenjenih akceleracija tla koje se mogu očekivati u budućnosti. Iako, ne smijemo zaboraviti kako je na području Ćićarije zabilježen značajan broj potresa u prošlosti. Događali su se i oko rijeke Raše, a i u moru nedaleko Rovinja.

Međutim, doktorica seizmologinja Marija Mustać, tvrdi da nisu točni medijski napisi kako seizmička aktivnost jača. Ovakvi potresi nisu neuobičajeni za naše područje.

Potres poput ovog u Albaniji zabilježen je posljednji put prije 30 godina. Još jači potres zadesio je Dubrovnik 1667. godine, magnitude 7,1 koji je značio kraj Dubrovačke Republike zbog brojnih požara koji su zatim zahvatili dobar dio grada. Niz sličnih potresa dogodio se i u 20. stoljeću, poput onog u Imotskom 1942. godine, u Makarskoj 1962. te 1996. u Stonu.

'Potres u Skopju 1963. je ipak bio najznačajniji za naše područje. Naime, dogodio se ispod samog grada i tada je uništeno 80 posto mjesta, a poginulo je preko 1000 ljudi. Potrese nije moguće predvidjeti. Možemo samo znati kolika je vjerojatnost da će se potres određene magnitude dogoditi u određenom vremenskom razdoblju. Besplatnu kartu potresnih područja za Hrvatsku možete pronaći na internetskim stranicama Geofizičkog zavoda Republike Hrvatske', podsjeća na koncu doktorica Mustać.