"Mi smo kao Ministarstvo na neki način nositelji te turističke politike naše, politike koja ovog trenutka predstavlja 20% BDP-a naše zemlje. Nismo mi zbog toga toliko sretni, taj veliki udio zapravo orijentira i našu monokulturu koja u ekonomskom smislu nije dobra, a s obzirom na to da je turizam jedna dosta osjetljiva djelatnost, onda kad o tome dosta ovisite, to svakako nije dobro", započeo je svoj govor danas u Rovinju izaslanik ministra turizma i sporta te ravnatelj Uprave za razvoj poduzetništva, investicija i konkurentnost turističkog gospodarstva, Robert Pende.

Naime, iz Zagreba je stigao na konferenciju "Baština i održivi turizam", koja se održava danas i sutra u hotelu Lone. Konferenciju organizira Hrvatska udruga povijesnih gradova u suradnji sa francuskom udrugom Sites & Citès Remarquable de France.

Cilj je razmjena najboljih praksi i predlaganje smjerova djelovanja u područjima turizma, baštine i kvalitete života domicilnog stanovništva. Otvorio ju je predsjednik Hrvatske udruge povijesnih gradova i gradonačelnik Rovinja, Marko Paliaga.

"Drago mi je da se ova konferencija održava upravo u našem gradu, i ne zato što je Rovinj perjanica hrvatskog i istarskog turizma, već zato što se dugi niz godina trudimo očuvati specifičnosti i izvornu dušu našega grada. Kontinuirano ulažemo u zaštitu svog kulturnog identiteta, revitalizaciju povijesne jezgre, očuvanje svojih znamenitosti i promicanju kulturne baštine među građanima i posjetiteljima", rekao je Paliaga.

U Rovinj je stigao i Fabien Fieschi, Veleposlanik Republike Francuske u Hrvatskoj, Sophie Castel, potpredsjednica Sites & Cités Remarquables de France te zamjenica gradonačelnika grada Bayonne, već spomenuti Robert Pende ispred Ministarstva turizma i sporta, kao i drugi ugledni gosti.

"Tu smo gdje smo i zaduženi smo da razmišljamo i o sadašnjosti, a poglavito o budućnosti našeg turizma. Ta priča vezana za ovu aktualnu reformu je krenula zapravo prije izazova koje smo imali s koronom, dakle to je bilo doista izazovno vrijeme, uz izostanak turističkog prometa, ne samo u Hrvatskoj nego u cijelom svijetu.

Međutim, kao što je hrvatski turizam preživio i ona ratna vremena u Hrvatskoj i opstao, čak štoviše značajno se razvijao, tako smo se i vrlo brzo vratili na svjetsko turističko tržište, povratili one stare brojke i premašili ih u financijskom smislu. Možemo biti u svakom slučaju zadovoljni, ali ono što moramo upozoriti, o čemu moramo razmišljati je budućnost i mi smo tada krenuli zapravo s izradom naše nove strategije, iako se tada već isticala ova naša prethodna, znači donosili smo strategiju do 2030. godine, a krajem 2022. je strategija usvojena i de facto počela se implementirati kako ona, tako i Nacionalni plan kao provedbeni dokument te strategije.

Oba dokumenta zapravo u svom nacrtu, kao ključnu riječ, sadržavaju održivost i to je nešto s čim se mi kao mediteranska i turistička zemlja doista moramo suočiti i boriti i na način koji će nam osigurati upravo to da možemo dugoročno razmišljati o dobrobitima hrvatskog turizma, a sprečavati sve one negativne stvari, one disekonomije koje se stvaraju svakom ljudskom djelatnošću, pa poglavito tako i turizmom, samo što turizam ima tu nesreću da kada uđe u taj 'overturizam' ili pretjerani turizam zapravo počinje sam narušavati vlastite resurse", naglasio je ravnatelj Uprave za razvoj poduzetništva, investicija i konkurentnost turističkog gospodarstva, Robert Pende.

Dodao je i kako turizam danas živi od svega onoga što je čovjek napravio u prošlosti, pa tako i kulturne baštine, što upravo i želimo prikazati gostima. "To je nešto o čemu smo prije svega razmišljali kad smo donosili te
strateške dokumente, iz njih je proizašao i Zakon o turizmu, jedan vrlo važan zakon koji je već krenuo u implementaciju gdje smo zapravo se usmjerili prema našem sustavu turističkih zajednica.

Zadužili smo ih da donesu dva ključna dokumenta, jedan je Plan upravljanja destinacijom, a drugi dokument je isključivo za one destinacije koje su već turistički jako razvijene, dakle ne sve, ne govorimo o 320 turističkih zajednica koliko mi imamo na lokalnoj razini u Hrvatskoj, već samo stotinjak turističkih zajednica koje su zapravo uz taj naš uski obalni pojas gdje se već osjeća prisustvo tog prekomjernog turizma i pritiska.

Taj dokument se zove Izračun prihvatnih kapaciteta, da vidimo do koje mjere mi doista trebamo ili možemo rasti na toj lokalnoj razini. Ti dokumenti će biti razmatrani na tijelima poglavarstvima tih općina i gradova i bit će  temelj za donošenje nekih konkretnih odluka ukoliko lokalna vlast procijeni da se pojedini trendovi kreću u krivom smjeru i tada mogu spriječiti, čak i zabraniti odluke gradova i općina", istaknuo je izaslanik ministra turizma Pende.

Prokomentirao je i eksponencijalni rast broja kreveta u Hrvatskoj, ali i Istri. "Mi trenutno imamo preko 60% kapaciteta u takozvanom privatnom smještaju. To su uglavnom apartmani, kuće za odmor i sl. Što je kada uspoređujemo se sa našim konkurentima u Mediteranu ili u Europi jako negativno. Mi imamo ispod 10% hotelskih kapaciteta, znači nešto manje od 70% u tom privatnom smještaju.

I tu doista imamo jedan eksponencijalan rast. U prošloj godini smo dobili 46.000 novih kreveta u tom segmentu. To vam je recimo najslikovitije rečeno veličine svih kapaciteta jednog otoka Brača. Govorimo o svim kapacitetima, i komercijalnim i nekomercijalnim.

U području upravljanja uveli smo obaveze i usklađivanje u smislu suglasnosti svih sustanara u zgradama za obavljanje takve djelatnosti i mi kao Ministarstvo turizma u okviru prijedloga zakona ugostiteljskoj djelatnosti ćemo kvalitetnije definirati domaćina. To je ono nešto što kao onu djelatnost koja je domaćina koji pruža doista uslugu svom domaćinstvu, a ne kada se radi isključivo o rentijerstvu ili rentanju nekretnina.

Dakle, sve u cilju da pokušamo ove procese koji su posljednjih godina dosta negativni, obuzdati. Mi nismo tu da spriječimo nekoga da obavlja tu djelatnost, ali da obuzdamo taj eksponencijalni rast tih kapaciteta. Oni možda i najeklatantniji ovdje kod vas u Istri, doista kad krenete istarskom obalom da vidite što se na terenu događa i to apsolutno nešto što, ja vjerujem ni s vaše, ali niti s naše strane, nije prihvatljivo. Doista infrastruktura postojeća vidimo iz godine u godinu već teško podnosi takav pritisak dolazaka ili boravka turista", naglasio je Robert Penda.

"Vjerujem da tema ove konferencije koja će se ovdje razmatati, će biti značajan doprinos svima onima koji promišljaju o održivosti turizma. Poglavito u ovom segmentu koji se odnosi na kulturnu i povijesnu baštinu, koje mi baštinimo i naš turizam. Želimo da ta ponuda ne bude samo sunce i more i da postajemo svoje više prepoznatljivi po nečemu na čemu se ozbiljne turističke ili razvijene turističke zemlje baziraju, poput Francuske, a to je kultura i povijesna baština", zaključio je Pende.