Svjetski dan moždanog udara obilježava se 29. listopada. Ovogodišnje obilježavanje nastavlja #jači od > moždanog udara (#GreaterThan) kampanju Svjetske organizacije za moždani udar o važnosti prevencije moždanog udara s naglaskom na važnost bavljenja sportom tj. tjelesnom aktivnošću.
Moždani udar je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu.
U publikaciji Svjetske organizacije za moždani udar ”Global Stroke Factsheet” iz 2022., navedeno je kako se u posljednjih 17 godina za 50 % povećao doživotni rizik od razvoja moždanog udara te da će 1 od 4 osobe starije od 25 godina doživjeti moždani udar tijekom života.
Budući da se 90 % moždanih udara može spriječiti, važno je poznavati vlastite čimbenike rizika poput: visokog krvnog tlaka (hipertenzija), nepravilnog rada srca (fibrilacija atrija), pušenja, nepravilne prehrane i nedostatka tjelovježbe.
Moždani udar (cerebrovaskularni inzult, apopleksija, kap) označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije, zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica, što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira.
Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što se naziva ishemijski moždani udar ili infarkt mozga, koji je i najčešći. Međutim, može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu kada dolazi do izljeva krvi u mozak, odnosno do hemoragijskog moždanog udara.
Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada: utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela, iznenadne smetnje govora – otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora, iznenadne smetnje vida – naglo zamagljenje ili gubitak vida, iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavice te iznenadna jaka glavobolja koja može biti praćena mučninom i povraćanjem.
Osobe koje su doživjele i preživjele moždani udar često trpe različite posljedice. One mogu biti kratkoročne i/ili dugoročne, ovisno o tome koji dio mozga je oštećen te koliko brzo se uspjelo reagirati. Što ranije reagiranje na simptome moždanog udara spašava živote i poboljšava mogućnost oporavka.
U Hrvatskoj je moždani udar 2023. godine bio četvrti uzrok smrti. U 2023. godini od moždanog udara umrlo je 3 255 osoba, odnosno 6,3 % svih umrlih. Od toga je 1 433 umrlih muškarca (5,6 % od svih umrlih muškaraca) i 1 822 umrlih žena (7,1 % od svih umrlih žena). U dobi do 65 godina od moždanog udara umrle su 283 osobe, odnosno 3,5 % od ukupno umrlih iz te dobne skupine.
Čimbenici rizika za moždani udar na koje možemo utjecati su: pušenje, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost, pretilost, povećana konzumacija alkohola, visoki krvni tlak, povišeni kolesterol, šećerna bolest, bolesti srca (osobito fibrilacija atrija) te tranzitorna ishemijska ataka (TIA).
Svatko može znatno smanjiti vlastiti rizik jednostavno se pridržavajući sljedećih preporuka. Prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu kolesterola i fibrilaciju atrija. Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte. Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća. Ograničite konzumaciju alkohola. Nemojte pušiti. Naučite prepoznati simptome upozorenja i odmah zatražite pomoć.
Izvor: HZJZ
