Svijet se suočava s alarmantnom krizom, prema najnovijem Izvještaju o stanju planeta 2024. koji je objavio WWF.
Izvještaj ukazuje na katastrofalni prosječan pad populacija promatranih divljih vrsta od 73% u posljednjih 50 godina (1970.-2020.), naglašavajući da su potrebni hitni i zajednički napori kako bi se riješila dvostruka kriza klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti.
Indeks živućeg planeta, koji je sastavio Zoološko društvo u Londonu, obuhvaća gotovo 35.000 populacijskih trendova za 5.495 vrsta, otkrivajući da su slatkovodni ekosustavi najviše pogođeni, s padom od 85%.
Slijede kopneni ekosustavi s 69% i morski s 56%. Prema WWF-u, gubitak i degradacija staništa, uzrokovani ljudskim prehrambenim sustavom, predstavljaju najveću prijetnju divljim vrstama diljem svijeta, dok klimatske promjene dodatno ugrožavaju ekosustave, osobito u Latinskoj Americi i na Karibima, gdje je zabilježen prosječan pad od 95%.
Pad populacija divljih vrsta može poslužiti kao rani pokazatelj rizika od izumiranja i potencijalnog gubitka zdravih ekosustava. Kada su ekosustavi oštećeni, gube sposobnost pružanja ključnih usluga, kao što su čisti zrak, voda i plodna tla.
Ove promjene mogu dovesti do prijelomnih točki, kritičnih trenutaka u kojima se ekosustav ne može oporaviti.
Upozorenje na prijelomne točke
U izvještaju se navode globalne prijelomne točke, kao što su nestanak Amazonske prašume i masovno odumiranje koraljnih grebena, koji mogu imati pogubne posljedice na cijeli planet, ugrožavajući sigurnost hrane i prihoda.
Ova upozorenja dolaze u trenutku kada je broj šumskih požara u Amazoniji u rujnu dostigao 14-godišnji maksimum, a 2024. godina je bila obilježena globalnim masovnim izbjeljivanjem koralja.
Direktorica programa zaštite prirode u WWF Adriji, Dunja Mazzocco Drvar, komentirala je: „Ovaj podatak o smanjenju populacija vrsta je šokantan, ali očekivan. Priroda šalje poziv u pomoć. Gubitak prirode i klimatske promjene guraju divlje vrste i ekosustave izvan njihovih granica.“
Mogućnosti i izazovi
Izvještaj također ističe primjere uspješnih konzervatorskih napora, poput rasta sub populacije planinskih gorila u istočnoj Africi i povratka europskih bizona u središnju Europu. Međutim, WWF naglašava da su ti izolirani uspjesi nedovoljni. Globalni ciljevi za očuvanje prirode i smanjenje emisija CO2 zahtijevaju brže i odlučnije akcije.
Mazzocco Drvar poziva zemlje na povećanje ambicija na nadolazećim međunarodnim sastancima o bioraznolikosti i klimatskim promjenama, te na razvoj nacionalnih planova koji uključuju mjere za smanjenje potrošnje i očuvanje bioraznolikosti.
Generalna direktorica WWF Internationala, Kirsten Schuijt, upozorava: „Odluke koje donesemo u sljedećih pet godina bit će ključne za budućnost života na Zemlji. Imamo mogućnost i priliku da promijenimo ovu putanju, ali moramo odmah djelovati.“
Izvještaj WWF-a za 2024. godinu predstavlja jasnu poruku o hitnosti situacije u kojoj se planeta nalazi. Naša budućnost ovisi o našoj sposobnosti da prepoznamo izazove i zajednički radimo na njihovom rješavanju. Vrijeme je za akciju, prije nego što bude prekasno.
