Odlukom Hrvatskog sabora, svake godine 7. listopada obilježava se Nacionalni dan borbe protiv raka dojke – Dan ružičaste vrpce.
Rak dojke je zloćudna bolest koja nastaje kad normalne žljezdane stanice dojke promijene svoja svojstva te počnu nekontrolirano rasti, umnožavati se i uništavati okolno zdravo tkivo. Takve promijenjene stanice mogu potom otići u limfne i/ili krvne žile te tako proširiti bolest u druge dijelove tijela.
Većina slučajeva dijagnosticira se kod starijih žena, čak preko 80 % novooboljelih je starije od 50 godina, no od raka dojke mogu oboljeti i mlađe žene, pa je važno da se već od najranije mladosti započne s redovitim pregledima grudi.
Muškarci također mogu oboljeti od raka dojke, ali znatno rjeđe nego žene. Jedan posto svih zabilježenih slučajeva raka dojke zabilježen je kod muškog spola. U Hrvatskoj je u 2021. zabilježeno 2928 slučajeva raka dojke kod žena, dok je u 2023. godini od raka dojke umrlo 707 žena.
Rak dojke više nije najčešći zloćudni uzrok smrti kod žena u Hrvatskoj, već se nalazi na trećem mjestu, nakon raka pluća na prvom te kolorektalnog raka na drugom mjestu. To je dijelom rezultat provedbe Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, ali i sve bolje dijagnostike i liječenja raka dojke.
5 – 10 % svih karcinoma dojke nasljedni su, a najznačajniji rizični čimbenici koji povećavaju rizik nastanka raka dojke jesu: dob, prva menstruacija prije 12. godine života, menopauza nakon 50. godine života, nerađanje ili rađanje poslije 30. godine života, pojavnost raka dojke i/ili raka jajnika kod bližih srodnika, prethodna bolest dojke.
Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke
Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka dojke obuhvaćene su sve žene u RH u dobi od 50 do 69 godina. U okviru programa žene mogu obaviti mamografski pregled dojki svake dvije godine. Žene na kućnu adresu dobiju poziv za besplatni mamografski pregled.
Prema službenim podacima odaziv u nacionalni program se kreće oko 62 %. Međutim, dio žena obavlja mamografski pregled i izvan programa, zbog čega se ne odazivaju na poziv (sistematski pregledi i pregledi u privatnom sektoru).
Tijekom 18 godina provedbe u okviru programa učinjeno je oko 2.000.000 mamografskih pregleda i otkriveno je više od 10.000 novih karcinoma dojki.
Na Slici 1. prikazana je razlika u stadijima prilikom otkrivanja raka kod žena kojima je rak dojke dijagnosticiran unutar te onih kojima je dijagnosticiran izvan programa.
Slika 1. Stadij prilikom otkrivanja raka dojke, prema statusu odaziva u program, foto: HZJZ
Kod žena ciljne skupine koje su se odazvale u Nacionalni program, većina slučajeva raka dojke, njih 51-60 %, dijagnosticirana je u lokaliziranom stadiju, kod 22-28 % žena bolest je bila regionalno proširena u trenutku dijagnoze, kod 1-2 % prilikom dijagnoze postojale su udaljene metastaze, dok kod 14-19 % stadij prilikom dijagnoze nije prijavljen.
U usporedbi sa ženama ciljne skupine koje se nisu odazvale u Nacionalni program, a otkriven im je rak dojke, kod samo 38-51 % njih rak je dijagnosticiran u lokaliziranom stadiju, dok je kod 27-39 % otkriven kada je već bio regionalno proširen, a kod 4-9 % postojale su i udaljene metastaze.
Može se zaključiti da su ciljevi programa ostvareni jer se uvođenjem mamografskog probira povećao udio slučajeva raka dojke koji su otkriveni u ranom, lokaliziranom stadiju te smanjio udio onih koji su otkriveni s regionalnim i udaljenim metastazama.
21. ožujka 2023. započeo je osmi ciklus provedbe nacionalnog programa koji obuhvaća godišta od 1954. do 1973.
Izvor: HZJZ
