Hrvatska zbog svoje lijepe obale i šarmantnih primorskih gradića već godinama uspješno razvija kruzing turizam. Tako u našu zemlju iz godine u godinu pristiže sve veći broj kruzera koji uplovljavaju u najatraktivnije turističke destinacije.

Dalmacija prednjači po brojkama, no i destinacije u Istarskoj županiji postaju sve prepoznatije pa se primjerice, prilikom pregleda statističkih podataka, Grad Rovinj svrstava među top destinacije.

Stoga smo o kruzing turizmu odlučili porazgovarati s ravnateljem Županijske lučke uprave Rovinj, Rudolfom Marićem. Intervju pročitajte u nastavku.

Koliko dolazaka kruzera Rovinj bilježi ove godine? Kako izgleda usporedba s prošlogodišnjim podacima? Kakav je booking za ostatak godine?

Statistički pregled za 2023. godinu pokazuje ukupan broj od 74 ticanja kruzera u međunarodnoj plovidbi s 16732 putnika te 53 ticanja kruzera u domaćoj plovidbi s 1048 putnika.

Za 2024. godinu do rujna imamo 52 ticanja kruzera u međunarodnoj plovidbi sa 9406 putnika te 36 dolazaka kruzera u domaćoj plovidbi sa 887 putnika.

Rudolf Marić

U komunikaciji s pomorskim agencijama preko kojih se obavlja poslovanje ovog segmenta predviđa se približno jednak broj dolazaka kao i prošle godine.

Dolasci brodova su podložni promjenama na tržištu i poslovnom politikom turističkih agencija i kompanija i na njih mi kao Lučka uprava ne možemo utjecati. Svjedoci smo određenog pada broja turista pa tako i u ovom segmentu.

Široko je rasprostranjena priča da su kruzeri veliki zagađivači prostora kojeg pohode. Je li to istina?

Kruzeri su danas vrlo moderni brodovi, visokih tehničkih karakteristika i opremljeni da zadovolje najstroža pravila što se tiče sigurnosti za putnike i okoliš. Stroga pravila međunarodnih organizacija i konvencije o sigurnosti na moru SOLAS te zaštiti okoliša MARPOL diktiraju ovim brodovima najviše standarde.

Za brodove koji posjećuju Rovinj naš grad je samo točka ticanja.

Luka Rovinj nema nikakve preduvjete da bude bazna luka sa svim infrastrukturnim zahtjevima koje su nužne. U pravilu kruzeri borave u rovinjskom akvatoriju 12-24 sata te je u ovom vremenskom okviru njihov utjecaj vrlo mali.

Do rujna u 2024. na sidrištu zapadno od Rovinja boravilo je samo 5 brodova duljih od 200 metara. Ostatak su brodovi duljine ispod 150 metara kao i onih od 50-ak metara. Svi brodovi imaju rigorozne preglede od strane nadležnih institucija koji se odnose na dozvoljene emisije – ispušnih plinova, buke, otpada i tekućina. Najveći broj kruzera otpad iskrcavaju u baznim lukama, a ono što se vrlo rijetko zatraži od brodara spada u komunalni otpad koji se prihvaća od strane Komunalnog servisa naravno uz naplatu.

U Valdibori, Lučka uprava koristi mjernu postaju za nadzor nad kvalitetom zraka te izmjerene vrijednosti nisu nikad prelazile dozvoljene vrijednosti za emisije ispušnih plinova.

Geografski položaj Rovinja koji je potpuno otvoren u prostoru, tj. nema okolnih planina koje bi sprječavale strujanje atmosfere je svakako pozitivan u slučaju boravka broda na vezu na obali.

Još jedna od žalopojki tvrdi i da gosti s kruzera ne troše u destinaciji koju posjete. Ima li istine u tome?

Boravak broda u luci i program aktivnosti za putnike je stvar turističkih agencija i organizatora krstarenja. Činjenica je da su kruzeri u pravilu samodostatni brodovi – ploveći hoteli koji mogu putnicima pružiti životni standard i brojne druge sadržaje svakako umanjuje te potrebe u destinaciji tj. luci.

Ono što bi sektorski u području turizma trebalo poboljšati je da se ta brojnost turista s kruzera usmjeri u lokalne i regionalne destinacije.

Komparacija broja turista s jednog velikog kruzera je moguća npr. sa svakodnevnim dolaskom desetaka brodova iz Umaga, Novigrada, Poreča i Pule kao i brojnim brodicama, međutim jedan veliki kruzer dođe na sidrište dva puta mjesečno, dok ostali spomenuti svakodnevno.

U svakom slučaju, svaki gost koji dođe u naš grad je dobrodošao i pridonosi ekonomiji grada.

Pozitivan učinak na destinaciju je svakako određena potrošnja što ima financijski učinak na prodaju roba i usluga.

Povratne informacije od agencija i turističkog sektora govore da prilikom boravka broda u luci raste interes za obilazak šireg područja organiziranim prijevozom i posjeta raznim atrakcijama. Privlačnost neke destinacije koju putnici sa broda u kratkom posjetu dobiju izvrstan su promocija za kasniji posjet.

Financijska sredstva koja lučke uprave naplate od veza investiraju se u održavanje i funkcioniranje lučkih uprava tako da se dolazak bilo kojeg broda ne smije gledati samo kroz prizmu koliko je neki gost sa kruzera potrošio u gradu. Financijski učinak, ako ga uzmemo kao kriterij, ima vrlo široko djelovanje.

Postoje li servisi koje lokalne firme mogu pružiti (ili pružaju) kruzera dok su na vezu u našoj luci?

Luka Rovinj spada u male luke koje posjećuju brodovi na krstarenjima. Obzirom da su brodovi tehnički vrlo visokog nivoa sigurnosti uz sve ostale karakteristike rijetke su potrebe za servisima i popravcima za vrijeme tog kratkog boravka u luci ticanja.

Naravno, imali smo prilike organizirati usluge za neke specifične servise koji su se mogli obaviti u tako kratkom vremenu kao npr. usluge čišćenja, korištenja dizalica i pranja vanjskih dijelova broda, popravka elektronike, bravarskih radova, ronilačkih radova i žurne opskrbe određenim namirnicama i sl.

Osim spomenutog, često se koriste lokalni prijevoznici koji autobusima i ostalim vozilima obavljaju transfere lokalno i regionalno prema zahtjevima agencija, a tu su i naši profesionalni vodiči koji prezentiraju destinaciju, ali i regiju.

U Rovinju se u špici turističke sezone često govori o over-turizmu, odnosno o prevelikom broju posjetitelja, a sa sličnim problemima se bori i Grad Dubrovnik. U Dubrovniku su zbog toga, između ostalih mjera, uveli ograničenja za broj kruzera koji se na dnevnoj bazi može usidriti kod grada. Razmišlja li se o takvim mjerama i na području Rovinja?

Komparacija Rovinja i Dubrovnika teško je održiva. Grad Dubrovnik je zbilja imao problema zato što se u jednom danu na vezu i sidrištima ispred luke znalo naći 5-6 mega kruzera s par tisuća putnika.

Prema državnoj statistici Dubrovnik ima preko 450 dolazaka na nivou jedne godine. Oni su taj problem riješili boljom organizacijom dolazaka i na taj način stvorili disperziju putnika u gradu tijekom dana.

Rovinj nadalje ima zanemariv broj dolazaka mega kruzera te isto tako manji utjecaj na destinaciju u pogledu gužve u gradu.

Smatramo da nema potrebe za nikakvim ograničenjima obzirom na mali broj velikih kruzera koji dolaze u posjet Rovinju.