Nakon što je prošle godine Grad Pula nabavio 4.000 smeđih spremnika za biootpad, u najveći istarski grad danas ih je pristiglo još 1.500 za korisnike u obiteljskim kućama.

U cilju smanjenja količina biootpada i drugih vrsta otpada u miješanom komunalnom otpadu Grad Pula niz godina radi na unaprijeđenu sustava gospodarenja otpadom. U 2023. godini, sukladno ugovoru s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) naručeno je 4.000 smeđih spremnika zapremine 120 l za biootpad te je podijeljeno oko 3.800 smeđih spremnika kosnicima u obiteljskim kućama. Cijena spremnika iznosila je 151.280,00 € bez PDV, a FZOEU je sufinancirao nabavu spremnika s 30,10 posto.

Ove godine naručeno je dodatnih 1.500 smeđih spremnika koji su danas isporučeni u Reciklažno dvorište trgovačkog društva Pula Herculanea u Valmadama. Cijena spremnika iznosi 56.700,00 € bez PDV, a FZOEU sudjeluje u sufinanciranju s 31,37 posto.

Na području Grada Pule ukupno je 28.033 korisnika, od čega je 8.500 korisnika u obiteljskim kućama te će i nakon podjele smeđih spremnika u 2024. godini ostati još oko 3.000 korisnika u obiteljskim kućama za koje je potrebno osigurati smeđe spremnike.

Za ostale korisnike u više stambenim objektima, odvajanje biootpada riješit će se ili postavljanjem podzemnih, polupodzemnih i nadzemnih spremnika veće zapremine (potrebno osigurati 100 - 130 spremnika za biootpad) ili postavljanjem spremnika od 360 litara kojih će trebati značajno više.

Zahvaljujući nabavi nove opreme i unaprjeđenju sustava gospodarenja otpadom, u prvih šest mjeseci ove godine količina odvojeno sakupljenog biootpada (kućanstva, hortikultura, reciklažno dvorište) povećala se za gotovo devet posto u odnosu na prvih šest mjeseci 2023. godine, a povećana je i količina odvojeno sakupljenog otpada iz kuhinja i kantina za 8,81 posto u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine.

Evo što se odlaže u smeđe spremnike:

• kuhinjski otpad (ostaci i kora voća i povrća, ljuske jaja, talog od kave, vrećice od čaja, ostaci kruha i sl.)
• vrtni ili zeleni otpad (uvelo cvijeće, granje, otpalo lišće, otkos trave i živice, zemlja iz lončanica, ostaci voća i povrća i sl.)
• male količine ostalog biootpada (kora drveta, kosa i dlaka, piljevina, papirnate maramice, borove iglice, male količine papira u koje su bili zamotani kuhinjski otpaci)

Evo što se ne odlaže u smeđe spremnike:

• ostaci termički obrađene hrane
• meso, riba, kosti, koža
• mliječni proizvodi, ulja i masti
• pepeo, ambalaža (kartonska, staklena, plastična), guma, opasni otpad

Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. - 2028. godine, postavljeni su ciljevi gospodarenja otpadom.

Za biootpad, cilj je unaprjeđenje sustava za skupljanje i oporabu kako bi se odvojeno sakupilo i recikliralo 36 posto biootpada iz komunalnog otpada.