Klimatske promjene kao globalni fenomen imaju svakim danom sve veći utjecaj na održivi razvoj pojedinih područja s većim ili manjim specifičnostima.
Kako bi se zadržalo ili unaprijedilo stanje u prostoru, negativni trendovi traže brze odgovore, a upravo s tom namjerom jutros je, u Puli, započela prva konferencija „Klimatske promjene i vodoopskrba Istre“, koju zajednički organiziraju Hrvatski inženjerski savez, Slovenske inženirske zveze (Slovenski inženjerski savez) i Istarska županija.
Cilj konferencije je na jednom mjestu okupiti vodeće znanstvenike, stručnjake i predstavnike realnog sektora kako bi iznijeli problematiku vodoopskrbe istarskog poluotoka koja predstavlja problem izvan granica Republike Hrvatske i time zahvaća Sloveniju i Italiju.
Na važnost klimatskih promjena u uvodnom dijelu osvrnuo se istarski župan Boris Miletić, koji smatra da se o toj temi već duži niz godina govori. „No, ljudskom rodu je valjda svojstveno da dok voda ne dođe do grla ili dok voda ne prelije čašu, mi se nećemo odlučiti na određene promjene ili prilagodbe. Kad govorimo o vodoopskrbi u Istarskoj županiji, možemo biti zadovoljni s postotkom vodoficiranosti, gdje smo pri samom vrhu na razini Europe.
Kad govorimo, pak, o samoj vodovodnoj mreži u Istarskoj županiji, onda su gubitci opet primjeri dobre prakse kad se uspoređujemo s ostalima u Europi, jer su oni dosta niski. Međutim, držim da se već desetljećima ako ne i duže, čovjek neodgovorno ponaša prema prirodnim resursima, a klimatske promjene su itekako uzele maha. Klima ne poznaje ljudske granice, kao ni priroda i zato moramo svi zajedno djelovati.
U zadnjih 20-ak godina dvaput smo se susreli s problematikom vodoopskrbe, 2014. i 2022. godine kada smo bili primorani uvesti mjere redukcije vode 1. stupnja. U tim se situacijama čovjek začudi koliko pitke vode trošimo za zalijevanje zelenih površina ili pranje prometnica, a da ne govorimo o poljoprivredi.
Pitka voda je resurs, koji je ograničen“, istaknuo je župan podsjetivši na dva velika projekta koje je provodio županijski Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo, odnosno izgradnju sustava javnog navodnjavanja nadomak Pule i na području Poreštine.
„U Istarskoj županiji radimo na izmjenama županijskog Prostornog plana kako bismo omogućili puno veće korištenje obnovljivih izvora energije i tu u prvome redu mislim na energiju iz sunca jer imamo dobru klimu i puno sunčanih dana, a želja nam je ispitati i potencijal vjetra offshore, tj. na moru“, dodao je župan.
Prisutnima su se obratili i ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Branka Pivčević Novak i predsjednik Hrvatskog inženjerskog saveza Zdravko Jurčec.
„Uprava na čijem sam čelu je još 2016. godine pokrenula postupak izrade Nacionalne strategije prilagodbe klimatskim promjenama jer smo već tada vidjeli da nam treba jedan horizontalni okvir koji će usmjeriti sve naše napore u jačanju Hrvatske na klimatske promjene. Strategija, usvojena u Saboru, se temelji na detaljnoj analizi utjecaja klimatskih promjena te predviđa kako će se klima za Hrvatsku mijenjati za razdoblje do 2040. i do
2070. godine.
Rezultati su pokazali da u sektorima vodnog gospodarstva, energetike, poljoprivrede, zdravstva, šumarstva, ribarstva i dr. ima puno mjera koje se mogu pokrenuti i poduzeti s ciljem jačanja otpornosti na klimatske promjene“, istaknula je između ostalog Pivčević Novak.
„Klimatske promjene su već duže vrijeme tema stručnih javnih rasprava članica Hrvatskog inženjerskog saveza, tema prisutna i u široj javnosti, ali koja sigurno od nas inženjera traži odgovore kako dalje. Nadam se da ćemo svi zajedno surađivati ne samo po pitanju klimatskih promjena, već i drugih tema na opći boljitak Slovenije, Italije i Hrvatske“, kazao je predsjednik HIS-a Zdravko Jurčec.
O važnosti konferencije i zajedničkog djelovanja govorili su i predsjednik Slovenskog inženjerskog saveza Andrej Kryžanowski, regionalni ministar zaštite okoliša, energije i održivog razvoja Autonomne regije Friuli-Venezia Giulia Fabio Scoccimarro i župan Općine Koper u ime općina slovenske Istre Piran, Izola, Koper, Ankaran Aleš Bržan.
Kroz dva dana trajanja Konferencije istarski stručnjaci osvrnut će se na klimatske promjene u globalu, stanje vodnih resursa u Istarskoj županiji kao i mogućnost korištenja vode iz pročistača.
Predstavnici realnog sektora iz Zagreba nastojat će na konkretnom projektu iznijeti mogućnost uporabe pročišćene vode.
Uvaženi stručnjaci iz Slovenije nastojat će odgovoriti na pitanja: kako klimatske promjene mijenjaju karakteristike ciklusa vode u Istri; kakve hidrološke uvjete možemo očekivati u budućnosti kao posljedicu klimatskih promjena; na koji se način neiskorišteni potencijal vodnih resursa slovenske Istre može iskoristiti za prilagodbu poljoprivrede klimatskim promjenama te u konačnici koji su konkretni problemi opskrbe pitkom vodom u slovenskoj Istri.
