"Moždani udari prvi su na listi uzroka invaliditeta, drugi na listi uzroka smrti." rekao je gostujući u emisiji Radio ordinacija Rovinj FM-a Frederic-Ivan Silconi, dr.med., voditelj Jedinice za cerebrovaskularne bolesti s neurološkom intenzivnom njegom Odjela za neurologiju OB Pula.
"Postoje zapravo dvije glavne vrste moždanog udara, njegovi direktni uzroci. Prvi i najčešći je infarkt tj. začepljenje krvne žile u mozgu, a drugi puknuće krvne žile u mozgu što onda izaziva krvarenje. U oba slučaja dolazi do prekida opskrbe kisikom dijela mozga i to je ono što zovemo moždani udar." pojasnio je dr. Silconi.
"Da bi mogli pomoći pacijentu najvažnije je da se što prije dođe do hitnog trakta bolnice, iako pacijent stigne do nas u sat vremena od udara šanse da će proći bez trajnih posljedica su vrlo visoke", ističe doktor.
Važno je zato prepoznati simptome i odmah pozvati hitnu pomoć, ili ako bi tako bilo brže pacijenta dovesti na hitni trakt bolnice. "I u tom drugom slučaju, kada pacijenta dovozi netko od ukućana ili prijatelja, potrebno je javiti na broj 112 kako bi oni obavijestili bolnicu i odjel neurologije koji će onda moći dočekati pacijenta i odmah započeti liječenje."
A simptomi su oduzetost jedne strane tijela ili recimo samo lica, možemo ih ustanoviti i ako osoba ne može držati ruke ispružene na istoj visini, jer jedna ruka pada. Pojavljuju se teškoće sa govorom, paraliza lica, gubljenje ravnoteže.
Sami simptomi su u blažem obliku mogući i prije potpunog začepljenja krvne žile, kada dio mozga dobiva kisik, ali ne u dovoljnoj količini. I u tom slučaju je važno što prije doći do bolnice tj. odjela za neurologiju i što prije započeti sa tretmanom.
Danas postoji više načina liječenja moždanog udara, ovisno o njegovom direktnom uzroku, općem stanju pacijenta i drugim parametrima. Farmakološko liječenje se provodi s ciljem rastapanja tromba, ugruška koji je doveo do začepljenja žile i ukoliko se započne rano pokazuje odlične rezultate.
U slučaju krvarenja prati se situacija na samom mjestu puknuća i lijekovima stabilizira stanje, snižava tlak i čine ostale radnje da dođe do stabilizacije. Operativni zahvati potrebni su samo ukoliko dođe do stvaranja hematoma koji pritišće mozak ili neke druge komplikacije, no to najčešće nije slučaj.
"Kod infarkta, odnosno začepljenja žile, ali to samo ako se radi o većim žilama, postoji još i mogućnost uvlačenja sonde u krvnu žilu koja je začepljena i mehaničko odstranjenje ugruška." dodao je dr. Silconi. "Pacijente kod kojih je dijagnosticirano stanje i utvrđena i ta mogućnost transportira se u KBC Rijeka gdje se postupak obavi i tu također bilježimo dobre rezultate."
A uzroci moždanih udara su mnogi i zapravo spadaju u one opće uzroke mnogih bolesti i komplikacija kod ljudi. Zdrav život, zdrava prehrana, tjelesna aktivnost znatno smanjuju mogućnost pojave moždanog udara, prvenstveno djelujući na ne stvaranje uvjeta da se on dogodi. S druge strane, ne liječena ili često i nedijagnosticirana šećerna bolest, visok tlak, pretilost, pušenje faktori su koji utječu na povećanje rizika.
