Pred nama je superizborna godina - osim onih predsjedničkih i parlamentarnih, čekaju nas i izbori za Europski parlament, a u isto se vrijeme će se odvijati i američki predsjednički izbori.

Kako dezinformacije mogu utjecati na izbore, razne sukobe i krize, tema je kojom se bave istraživanja i stručnjaci u Hrvatskoj te Sloveniji.

Jedan od dominantnih dezinformacijskih narativa u izbornoj godini bit će onaj o migrantima i stranim radnicima, zaključak je okruglog stola "Tko su dezinformatori i kako će dezinformacije utjecati na izbore 2024. godine?".

Marijana Grbeša, profesorica s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu predstavila je istraživanja jadranskog centra za borbu protiv dezinformacija. Pritom je upozorila da dezinformacije ima najveću manipulativnu snagu u "mainstream" medijima.

‘‘Postoje neki izvori dezinformacija koji su uvijek isti, ali samo mijenjaju teme - kao ‘Jukebox‘. Već smo uspjeli identificirati listu mreža tih rubnih portala i sličnih izvora koji vrlo rado dijele najrazličitije teorije zavjera i zapravo se samo teme mijenjaju‘‘, rekla je Grbeša.

Da dezinformacije dugoročno mijenjaju naše društvo, utječu na naša mišljenja i stavove te ugrožavaju demokraciju, smatra profesor sa Sveučilišta u Dubrovniku Mato Brautić koji je predstavio i rezultate istraživanja "Mapiranje ekosustava klimatskih dezinformacija u Hrvatskoj i Sloveniji".

‘‘Imamo dezinformacijski ekosustav koji nije isključivo unutar granica Republike Hrvatske, on pokriva područje, nazovimo ga tako bivše Jugoslavije, odnosno jugoistočne Europe, upravo zbog jezičnih sličnosti koje postoje među nama‘‘, istaknuo je Brautić.

"Značajnu ulogu u širenju dezinformacija imaju online platforme, kao i zlouporaba umjetne inteligencije", rekla je profesorica s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Milica Vučković.

‘‘Sada imamo ‘Deep fake‘ i fotografije i videa, vidjeli smo jako puno primjera, svi znamo za primjer Trumpa kojega privode policajci što se uopće nije dogodilo, ali su milijuni to vidjeli i do nekih je točna informacija došla, do nekih nije. Bez obzira na to, naše povjerenje je već poljuljano i čak i ako smo vidjeli da to nije bila točna informacija, šteta je već u učinjena‘‘, dodaje Vučković.

“Živimo u informacijskom poremećaju, u trenutku u kojem toliko informacija kola i upravo zbog uznapredovale tehnologije i umjetne inteligencije postaje sve teže razlikovati što je istina, a što je laž. Jako puno načina i prostora ima sada za manipulaciju, gdje je uloga profesionalnog novinarstva i profesionalnih medija bitnija nego ikada, to je taj trenutak sada kada se moramo osloniti na profesionalno novinarstvo”, zaključila je profesorica Vučković.

Važno je u svakom trenutku imati na umu kome vjerujemo. Krize ili ratovi ne biraju sredstva, a dezinformacijama će se zasigurno baviti i razne političke opcije kako bi naštetile svojim protivnicima na izborima koji su pred nama.

Foto: Ilustracija