U posljednje dvije godine, prema informacijama PU istarske, dogodila se trideset i pet slučaja prisile prema službenim osobama i šest kaznenih djela napada usmjerena na službene osobe.
Najsvježiji slučaj je onaj koji se dogodio 12. siječnja, kada je mladić u Puli bježao policiji, a onda pokušao pregaziti policajca. Sličan slučaj dogodio se u Vodnjanu, kada je mladić napao policajce, a dan prije u Puli je počinitelj pošpricao policajce suzavcem, dok je jednog i odgurnuo. Krajem prošle godine, 15. prosinca, je pak bila velika potjera preko Lima, kada se muškarac zabio u policijsko vozilo, udario policajca i prijetio smrću.
Upravo smo zbog ovakvog trenda, sve više agresije i manjka poštovanja prema autoritetima, odlučili porazgovarati sa Sanjom Subotić iz Društva psihologa Istre, magistrom psihologije i profesoricom sociologije, kako bi bolje razumjeli ovaj fenomen.
Psihologica napominje kako je ovo jako slojevita tema, koju ne može u potpunosti objasniti ni psihologija niti sociologija, iz kojih ona može sagledati stvari. "Moramo dotaknuti i ekonomsku stranu, društvene vrijednosti, norme, promjene koje se događaju i još puno elemenata. Ono što ja mogu reći je da su ovi primjeri fizičkog nasilja zapravo krajnji oblici agresije, odnosno ljutnje", rekla je za Rovinj FM i IstraIN Sanja Subotić.
Dodaje i kako se ljutnja događa onda kada imamo osjećaj da su nam granice narušene. "Onda kada osjećamo da nikoga nije briga za nas, da se naša prava krše i slično, tada se upuštamo u takva nasilna ponašanja koja su zapravo krajnji vapaji za pomoć", objašnjava psihologinja i sociologinja.
Foto: Perspektive
Uz to, kaže kako i živimo u vremenu u kojemu se sve vrlo brzo mijenja, nemamo vremena prilagoditi se, a mediji često izvještavaju senzacionalistički o svemu tome, što zapravo velikom broju ljudi stvara stres.
"Sustavi nisu posloženi na takav način, neki postoje već više stotina godina, a jedan od takvih je i policijski. Vidjeli smo što nam se dogodilo u zdravstvenom sustavu u doba korone, on nije bio spreman odgovoriti istog trena na tu situaciju. Dakle, promjena je puno i to je naša sadašnjica, a mi ljudi ponekad volimo promjene, no češće nam zapravo promjene jako teško padaju", ističe Subotić.
Na pitanje kako komentira pad povjerenja u autoritet i ovakav odnos prema autoritetima, kaže: "Veliki izbor i puno više opcija koje nam se nude svakodnevno dovode, s jedne strane, do velike razine slobode, a s druge strane do jako velike nesigurnosti".
Postoji veliki broj istraživanja koja govore o tome da kada čovjek ima jako puno izbora, odlazi često u anksioznost i na mjesto gdje ne zna što bi trebao učiti, što stvara jako loš osjećaj, dodaje naša sugovornica.
"Još je uz to sve vrlo poželjno da smo individue, da svatko može odlučiti sam/sama za sebe i na svoj način prilagoditi situaciju onako kako njemu ili njoj treba. Autoriteti su na jednoj drugoj krajnosti toga jer kad postoji autoritet, onda netko drugi odlučuje za nas. Te se dvije stvari kose i teško je biti na dva mjesta u istom trenutku", zaključila je Sanja Subotić.
Naslovna foto: MUP, Ilustracija
