Nasilje nad ženama najrašireniji je oblik ugrožavanja temeljnih ljudskih prava (pravo na život, pravo na privatnost i obiteljski život, pravo na zaštitu dostojanstva, pravo na dom, pravo na slobodu izražavanja, pravo na život bez mučenja i nečovječnog postupanja i dr.), no, ipak, najveći broj nasilja ostaje neregistriran.

25. studeni je odabran kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama u znak sjećanja na sestre Mirabal koje je 1960. godine u Dominikanskoj Republici brutalno dao ubiti diktator Rafael Trujillo.

O situaciji u Istri za Rovinj FM govorila je Biljana Butigan - voditeljica Odjela maloljetničke delinkvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji.

”Na području Policijske uprave istarske u posljednjih 20 godina, odnosno od 2003. do 2022. godine,  ubijene su 22 žene, a većinu njih i to njih 18 usmrtili su njihovi bračni ili izvanbračni partneri. Ove godine na području Istre nije ubijena niti jedna žena.  

Što se tiče kaznenih djela s elementima nasilja koja su počinjena na štetu žena uočava se blago povećanje iz godine u godinu, izuzev predcovidne i cobvidne godine, 2019. i 2020.

Od svih kaznenih djela s elementima nasilja nad ženama i dalje je najzastupljenije kazneno djelo Nasilje u obitelji iz čl. 179A KZ-a, dakle, dugotrajno i kontinuirano fizičko i psihičko nasilje, ali prate ga i kaznena djela prijetnja, tjelesna ozljeda, teška tjelesna ozljeda, protupravno lišenje slobode, seksualna zlostavljanja i sve učestalije nametljivo ponašanje.”

“Naravno, treba uzeti u obzir da i dalje postoji velika tamna brojka, odnosno veliki broj neprijavljenih događaja jer se žrtve često zbog ekonomske ovisnosti, djece, osjećaja krivnje, srama ili drugih razloga ne odlučuju prijaviti nasilnika, no sve više ljudi oko njih, obitelj, susjedi, poslodavci postaju osviješteni da je nasilje potrebno prijaviti tako da sve više prijava imamo od drugih ljudi, ne od same žrtve.

Nasilje u obitelji je ozbiljan društveni problem

Ljudi su postali osviješteni da nasilje u obitelji nije privatna stvar već ozbiljan društveni problem koji ne pogađa samo žrtvu, nego cijelu obitelj, djecu i općenito društvo. 

Najčešće prijavljivani oblici nasilja su: tjelesno nasilje (verbalno i fizičko) uz koje neizostavno ide i psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost i koje je samo po sebi vrlo često, zatim vidi se određeni porast spolnog nasilja, kao i ekonomsko nasilje.”

 “Kad se govori o nasilju nad ženom u obitelji, najčešće se prvo pomisli na fizičko nasilje, koje je jedino očito zbog vidljivih tragova ozljeda, no ono predstavlja tek dio nasilnog ponašanja. Vrlo su rijetki slučajevi gdje postoji samo fizičko ili općenito samo jedan oblik nasilja.”

“Prijaviti nasilje u obitelji, moralna je obveza svih građana, a zakonska djelatnika socijalne skrbi, zaposlenika u odgojno-obrazovnim ustanovama, stručnih radnika zaposlenih u vjerskim ustanovama, humanitarnim organizacijama ili organizacijama civilnog društva i sve druge stručne osobe koje u svom radu dolaze u kontakt sa žrtvama nasilja u obitelji te su svom radu došle do saznanja o nasilju u obitelji. 

Prijaviti se može na bilo koji način, anonimno, osobno, pismeno, telefonski na broj 192, putem elektroničke pošte, putem MUP-ove aplikacije RED BUTTON i svakoj prijavi policija pristupa vrlo ozbiljno, provode se izvidi, kriminalistička istraživanja i počinitelj se u dogovoru sa prekršajnim sudovima i nadležnim odvjetništvima procesuira.  

Policija po dojavi o nasilju postupa žurno, radi se o prioritetni postupanjima, a u fokusu postupanja policijskih službenika je zaštita žrtve nasilja, prvo na način da se spriječi počinitelja u daljnjem protupravnom ponašanju, a kasnije da se žrtva uputi u mogućnost ostvarivanja svojih prava koje ima po Zakonu o kaznenom postupku. 

Napomenula bih da žrtve sve više koriste svoja prava koja imaju po ZKP-u pa tako najviše traže da se počinitelju izreknu mjere opreza zabrane približavanja, udaljenje iz kućanstva, no koriste i pravo pružanja psihosocijalne pomoći i podrške.”

“Svi policijski službenici u svome radu slijede određene protokole o postupanju, odnosno standardni operativni postupak koji nalaže da po dojavi o nasilju u obitelji koje je u tijeku prvi na mjesto događaja dolaze policijski službenici temeljne policije koji se dužni u tom trenutku žrtvi pružiti najefikasniju zaštitu,  a to je za početak razdvajanje žrtve i počinitelja i prekidanje svakog daljnjeg nasilja.

Radi se za senzibiizaciji građana

Policija upoznaje žrtvu sa njezinim pravima, ukoliko je potrebno osigurava joj smještaj na sigurnoj lokaciji u suradnji sa SK Istra, omogućava joj da primi eventualnu liječničku pomoć i odmah pronalazi nasilnika te provodi krim. istraživanje koje potom rezultira ili podnošenjem kaznene prijave redovnim putem ili privođenjem počinitelja pritvorskom nadzorniku, naravno ukoliko se radi o kaznenom djelu.

Ukoliko se utvrdi da je riječ o prekršaju policija je u ovlasti naredbom izreći mjere opreza zabrane približavanja, uspostavljanja i kontaktiranja sa žrtvom nasilja odnosno zabrana posjećivanja određenog područja, u ovim slučajevima stana u kojem stanuju na rok od 8 dana kako bi se zaštitila žrtva i neometano provodio postupak.

Nakon provedenog kriminalističkog istraživanja i nakon utvrđenog kaznenog djela kaznenu prijavu prosljeđuju nadležnom državnom odvjetništvu, koje potom preuzima progon počinitelja, dok se po utvrđivanju prekršaja, nadležnom sudu dostavlja optužni prijedlog s prijedlogom sankcije i zaštitnih mjera. O sankcijama i zaštitnim mjerama kad govorimo o prekršajima odlučuje sud, koji zaštitne  mjere može ukinuti ili produljiti.”

Biljana Butigan - voditeljica Odjela maloljetničke delinkvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji i Perom Vuletić - voditelje programa specijalističke obuke iz pulske Interventne jedinice policije

U svim slučajevima kada se dozna za nasilje u obitelji koje nije samo prekršaj, već se sumnja na počinjenje kaznenog djela, u zaprimanje kaznene prijave od žrtve te u kriminalističko istraživanje uključuju se specijalizirani policijski službenici za mladež, koji su posebno educirani za razgovor sa žrtvama nasilja, a posebno sa djecom žrtvama i svjedocima. Policija ima posebni odjel, posebnu liniji rada i posebno osposobljeni policijske službenike za postupanje po ovoj problematici.

Osim što djeluje represivno kada se nasilje dogodi, policija djeluje i preventivno. Tijekom godine policijski službenici provode edukacije u školama diljem Istre kako bi djeca od najranije dobi naučila koja su ponašanja prihvatljiva, a koja ne. Organiziraju se tribine, okrugli stolovi i drugi vidovi suradnje s institucijama koje se u svom djelokrugu bave problematikom nasilja. “

Za kraj razgovora Butigan je podsjetila kako građani često ne prijavljuju nasilje jer smatraju da nemaju dokaza, napominje kako nije na građanima da išta dokazuju, na građanima je da prijave. Policijski službenici jednako ozbiljno pristupaju svakoj prijavi, pa i onoj anonimnoj.

Policija radi dvadeset četiri sata na dan, prijaviti se može mailom, osobno i na broj telefona 192.