Kao što smo nedavno pisali, Istarska županija je, svjesna važnosti rane intervencije kod djece s razvojnim odstupanjima i poteškoćama u razvoju, provela sveobuhvatnu analizu stanja i potreba djece i njihovih obitelji te je kao prva u Hrvatskoj izradila Plan rane intervencije u djetinjstvu u Istarskoj županiji.

Više o ovoj temi govorilo se i na prošlotjednoj sjednici Skupštine Istarske županije, na kojoj je Gordana Antić, pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb, iznijela detalje o statistici koja uključuje djecu s razvojnim rizicima i teškoćama. Objasnila je još jednom i koji su ciljevi ovog Plana te koja se poboljšanja i pomaci mogu očekivati.

Vijećnica Ivana Špadijer (Novigrad, IDS-DDI) zamolila je da se objasni čemu služi taj Plan te je upitala koliko trenutno imamo djece s poteškoćama u razvoju u našoj županiji.

„Problem postoji svuda u svijetu pa tako i u našoj županiji. 10-15 % djece će se roditi s nekakvim neurorizikom, većim ili manjim. Ako znamo da se u Istarskoj županiji prošle godine rodilo 1330 djece, to je onda oko 150 djece godišnje.

Od onih koji će se detektirati, a treba se što prije raditi s njima – u prvoj godini života, iskristalizirat će se da će to biti 10 % djece. Petnaestak djece godišnje, dakle, u našoj županiji ostaje u nekom problemu u razvoju.

Postoje konvencije o pravima djeteta te UNICEF-ove preporuke koje smo slijedili i napisali taj Plan rane razvojne intervencije. Još ga nitko u Hrvatskoj nije napisao osim nas, ali su nam se brojni javili pa očekujemo da će ga i druge županije napisati“, pojasnila je pročelnica Antić.

Cilj Plana je uspostavljanje mjesta gdje će se pružiti toj djeci i njihovim obiteljima vrlo važna podrška, a to su Dnevni centar Veruda kojeg sufinanciraju gradovi, općine i županija te bolnica u Rovinju, u kojoj je počela rekonstrukcija Odjela za neurorehabilitaciju.

„Na koju se to djecu odnosi? Prvo, prepoznavanje odmah po rođenju. Do sada je to išlo nekako stihijski, ljudi bi dobivali na kućnu adresu obavijest da njihovo dijete ima visoki neurorizik i čekalo bi se u prosjeku 9 mjeseci ili do godinu dana.

Mi smo sad uspostavili timove za ranu intervenciju koji su definirani i koji se svakog mjeseca moraju sastati, izvještaj dostaviti nama u Odjel i popis sve djece koja su u tom mjesecu rođena, njihove roditelje informirati koje terapije su njihovoj djeci potrebne i s njima započeti najkasnije za mjesec dana.

Tu je značajan pomak jer rana intervencija je intervencija od rođenja do treće godine života, a u Istri smo je produžili i do sedme godine. Ako ostane problem, to je problem cijele zajednice“, poručila je Gordana Antić.

Dodala je i da što se prije započne sa socijalnom komponentom s obiteljima, jer je to multi-disciplinarni pristup, to će biti manje posljedica, odnosno dijete će se više moći uključiti u zajednicu i bit će samo sebi korisnije, važnije i zrelije, a obiteljima će se olakšati.

„Pokušavamo umrežiti sve naše vrtiće koji pružaju tu uslugu, još nam se neki javljaju, tako da će se taj Plan mijenjati s obzirom na to koje informacije dobijemo.

Potrebno je i osnaživanje stručnjaka, kojih je sve manje – edukacijskih rehabilitatora, logopeda i dr. pa ih pokušavamo međusobno povezati. Uvijek je potrebno i informiranje građana.

U sklopu istarskih domova zdravlja ćemo uvesti administratora, to nam je novi projekt. To je problem primarne zdravstvene zaštite – nedostupnost građanima kad ih trebaju jer se ne stignu javiti na telefon pa će oni biti ti koji će se na prijelazu smjena javljati.

Pružit ćemo pacijentima bolju uslugu i rasteretit ćemo liječnike obiteljske medicine i njihove medicinske sestre i pokazat ćemo da smo zrelo društvo koje se brine o djeci, njihovim obiteljima i ostalim građanima“, zaključila je pročelnica Gordana Antić.