Svi dobro znamo da su pismenost i sposobnost čitanja s razumijevanjem vrlo važni za kognitivni, ali i za emocionalni razvoj pojedinca.
Čitanje omogućuje kvalitetan život, uči nas jasnije razmišljati i zaključivati, a isto tako uvjetuje naše međuodnose. Svakako je i jedan od preduvjeta za svjesno i kritičko sudjelovanje u svakodnevnom životu.
Bez čitanja s razumijevanjem ne možemo dobro razumjeti pročitano, svijet, ali ni sebe. Isto tako, čitamo li s razumijevanjem, sposobniji smo preuzimati odgovornost i ne bojati se svijeta oko sebe, zato što ćemo taj svijet bolje razumjeti.
Uz niz drugih vrijednosti i vrlina koje čitanje razvija (jačanje koncentracije, poboljšavanje memorije, razvoj kritičkog mišljenja…) nije nam preostalo ništa drugo, nego da ponovo osmislimo program kojim ćemo pokušati raširiti ljubav prema knjizi i čitanju, ili barem ublažiti odbojnost prema slovima i pisanoj riječi.
Djeca traže riječi baš kao i odrasli i moramo ih s punom odgovornošću uvesti u svijet koji otvara vidike i uči nas razmišljati.
Nakon prisustvovanja jednom stručnom skupu znali smo da je ono što smo čuli savršeno za naše radionice naziva Pusti me u knjižnici!
Održano je pet radionica u razdoblju od 6.srpnja. do 3.kolovoza, broj polaznika varirao je od 11 do 13 djece.
U dogovoru s učiteljicama djeca su pozvana u knjižnicu na radionice. Kroz igru, pjesmu i ples vježbana je koncentracija, pamćenje, moć zapažanja, dakle sve ono što je bitno i za čitanje.
Bila su to djeca prvih i drugih razreda osnovne škole kojima čitanje ne ide tečno, a voljeli bi izvježbati tu vještinu i razumjeti pročitano.
Gdje leži tajna?
Tajna leži u tome što zajedno lakše otkrivamo privilegije koje čitanje nudi, pa nam je cilj bio uz niz igara, zadataka i izazova stvoriti svatko svoj put koji nas približava čitanju. Kroz razvoj pažnje i koncentracije, metodama koje na prvi pogled izgledaju kao puka igra, natjecali smo se sami sa sobom te prolazili kroz niz izazova.
Ako je vrijeme to dozvoljavao, radionice su se provodile izvan knjižnice u gradskim parkovima i na travnjacima jer volimo priče i svoj grad.
Djeca su uz mentorstvo knjižničarke odabirala slikovnicu ili knjigu koju će čitati te potražili najdraže mjesto za čitanje u knjižnici (između polica, ispod stola, iza ormara).
Na znak za početak čitanja uključen je alarm i započelo se s čitanjem u trajanju 5 minuta. Nije bila bitna količina pročitano, već pažljivo i koncentrirano čitanje do zvonjave alarma.
Drugi mali ljetni izazov bio je krenuti čitati svakodnevno 5 minuta kod kuće i to zabilježiti u prigodnoj knjižici za evidenciju. Djeca su uspješno svladala ovaj izazov te ako su koji dan preskočila čitanje, nastojala su to nadoknaditi u sljedećim danima.
Ostvaren je velik uspjeh
Spontano su tako došla i do trećeg izazova, a to je bilo povećati minute dnevnog čitanja. Velik uspjeh je tu bio i ustrajnost sve te djece te vidljivo bolja koncentracija no što je to bilo na početku ljeta.
''Sve navedeno navodi nas na jedan jedini zaključak, a taj je da će ga na kraju, ipak, svatko od vas donijeti za sebe iz svog kuta gledišta.
Zajednički nam je cilj dijete osposobiti za samostalno funkcioniranje u svijetu kojim je okruženo, razviti kritičko razmišljanje i promišljanje te empatiju. Obzirom na to svojim najmlađima nudimo alate koji će na najbolji način pokušati postići cilj.
Upravo zato smatram važnim sve ono što kroz dječje oči i uši ulazi u njihove svjetove. Ono što skupe u sebi pomoći će im suočavati se sa situacijama u kojima će se naći sami sa sobom.
Pa, neka je sretno svima nama da im budemo dobar smjer '', poručila je voditeljica programa Pusti me u knjižnici! Marina Marušić.

