Pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović i Istarske županije, u nedjelju se u Barbanu održava obnovljena 44. Trka na prstenac, koju će i ovoga puta brojni predstavnici državne i lokalne vlasti.

 

Prvi zapisi o Trci na prstenac potječu iz 1696. godine, kada ju je organizirala mletačka obitelj Loredan, u čijem je vlasništvu tada bio Barban,kako bi u vrijeme sajamskih priredbi privukli što više posjetitelja. Natjecatelji su većinom bili plemići i građani iz istarskih gradova koji su posjedovali konja i vitešku opremu.

 

 

Trka je, ponovno obnovljena 1976. godine. Ta “barbanska zvona”ne bi danas grmjela tako snažno da nije bilo dr. Danila Klena, povjesničara koji je istražio i objavio podatke o prvim trkama na prstenac. Barbanac, prof. Mario Kalčić publicirao je ta znanstvena istraživanja, i ona su u Barbanu naišla na plodno tlo. Prema tim su podacima studenti iz Istre, okupljeni u klubu “Mate Balota” u Zagrebu, članovi sportskog društva Barban u suradnji s barbanskim aktivistima i Katedrom Čakavskog sabora rekonstruirali “Trku na prstenac” i predstavili je 14. kolovoza 1976. godine na “Istrijadi”. Otada se svake godine održava pretposljednjeg vikenda u kolovozu.

 

Igra je slična sinjskoj alci te je njen cilj unutar 12 sekunda u punom galopu preći stazu dugačku 150 metara te kopljem pogoditi prstenac. Prstenac se sastoji od dva koncentrična kruga međusobno spojena tako da između čine četiri polja. Pogodak u sredinu donosi tri boda, iznad sredine dva, ispod jedan i sa strane po pola boda. Pogodak i broj bodova potvrđuju suci, pred koje se jahač s prstencem na koplju mora vratiti čim se zaustavi. Svi natjecatelji stazu prolaze tri puta te na kraju onaj sa najviše bodova postaje slavodobitnik.

 

Od 1995. održava se i prednatjecanje, također popularna "Trka na viticu".