Pulsko kulturno ljeto zaključilo je ovosezonski program iznimno uspješnom glazbenom večeri koja je sinoć oduševila brojnu publiku.
''Opera Amoros'' donijela je u Malo rimsko kazalište neke od najljepših opernih arija u povijesti glazbe u izvođenju opernih solista HNK Ivana pl. Zajca iz Rijeke.
Sjajne izvedbe orkestra i solista podržala je izvrsna akustika prostora i to usprkos vjetru koji je u nekoliko navrata čak otpuhao note glazbenicima.
Atmosfera je ponijela publiku koja je pljeskala u ritmu popularnih arija i zvala izvođače na višestruki bis, a bugarski tenor Ivan Momirov izazvao je najveće ovacije za interpretaciju Puccinijeve arije Nessun dorma iz Turandota.
U opernim arijama i duetima „Opere amorose“, uz Riječki simfonijski orkestar, pod ravnanjem maestra Myrona Michailidisa i uz koncert-majstora Antona Kyrylova, predstavili su se sjajni solisti Riječke opere: sopranistica Kristina Kolar, mezzosopranistica Michaela Selinger, sopranistica Gabrijela Deglin, tenor Ivan Momirov, bariton Robert Kolar i tenor Bože Jurić Pešić.
Program je otvorila uvertira iz Verdijevog ''Nabucca'', uslijedio je Verdijev ''Un ballo in maschera'', a u cjelokupnom repertoaru odabrani su glazbeni dijelovi bliski široj publici, repertoar koji je dobro poznat – Verdijeva ''Aida'' i ''Don Carlo'', arije iz Bizetove opere ''Carmen'', od domaćih snaga Ivan pl. Zajc s operom ''Nikola Šubić Zrinski''.

Izvedena je i Wagnerova arija iz slavnog ''Tannhausera'', Čajkovski i njegove ''Pikove dame''. Također i Mascagni (''Cavalleria rusticana''), Bellini (''Anna Bolena'') i Puccini (''Turandot''), iz čijih su opera solisti izveli neke od najslavnijih arija.
Riječko kazalište, HNK Ivana pl. Zajca, već nekoliko godina uspješno gostuje u Puli nudeći publici koncerte i opere s orkestrom, zborovima i solistima, matičnim i gostujućim, sve umjetnicima svjetskoga glasa, tako je i ovo gostovanje donijelo poseban umjetnički i emotivni doživljaj pod vedrim nebom.
Ovaj posljednji program Pulskog kulturnog ljeta ukazuje da će obnovljeno Malo rimsko kazalište u Puli i u nadolazećem razdoblju uspješno spajati kulturu, nasljeđe i arheologiju te povrditi svoj status jedne od najljepših domaćih pozornica.



