Hrvatska je jučer proslavila Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. Samim time, prema novom Zakonu trgovine diljem Hrvatske nisu radile i to u trenutku kada samo u Istri dnevno boravi više stotina tisuća gostiju.

To je u petak uzrokovalo ogromne gužve u trgovinama, a u subotu pomalo čudne scene.

Osim trgovina, nisu radile i ostale radnje na koje smo navikli. Tako smo u Rovinju primjerice naišli na prizore prazne tržnice ili pak štandova s mješovitom robom.

Zabrane rada nedjeljom, ali i praznicima dale su trgovcima samo izbor na 16 odabranih nedjelja kojima će smjeti raditi. Ostalih 36 nedjelja, plus 14 neradnih praznika, što je ukupno 52 dana, dućani neće smjeti raditi.

Problem je kad se usred turističke sezone dogode dva ili više neradnih dana u nizu. No, postoji način i kako tome doskočiti. Donosimo primjer s Hvara i zašto je to moguće.

Prema izmijenjenom Zakonu o trgovini trgovac samostalno određuje kojih su to 16 nedjelja u godini radne, s osnove individualnih potreba, sezonalnosti, mikrolokacije i drugih relevantnih čimbenika. U tjednima u kojima je nedjelja radna, najveći dopušteni fond sati uvećava se za 15 sati, što čini maksimalno dopuštenih 105 radnih sati tjedno od ponedjeljka do nedjelje, piše Morski.

No postoje iznimke od pravila koje propisuje ovaj zakon. Iznimke se odnose na trgovine koji se nalaze unutar ili su sastavni dio cjeline željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih i trajektnih luka, luka unutarnje plovidbe, brodova, zrakoplova i trajekata za prijevoz osoba i vozila, benzinskih postaja, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova te drugih subjekata u kulturi, muzeja, centara za posjetitelje odnosno interpretacijskih centara, nautičkih marina, kampova, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te proglašenih zaštićenih područja prirode u skladu s posebnim propisima.

E sad dolazimo i do kvake za koju se mogu zakačiti i svi kojima je stalo da reguliraju dizbalans radnih i neradnih dana, kako bi izbjegli situacije poput današnjeg i sutrašnjeg dana koji su praznik i nedjelja, pa po zakonu trgovine ne bi smjele raditi.

Dakle, iznimke se odnose i na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na malo i prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na veliko, prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama te prodaju putem automata i prodaju na daljinu.

E, kvaka je dakle u tome, da jedinica lokalne (samo)uprave mora proglasiti nešto poput sajamskog dana. Upravo to je napravio Grad Hvar.

"U svrhu promidžbeno- turističkih aktivnosti, proglašavaju se 5. i 15. kolovoza 2023. godine sajamskim danima na području Grada Hvara. Prigodna prodaja na kioscima, štandovima i slično, kao sastavni dio sajamskig događanja, u navedene dane može započeti u 9 sati i završiti do 24 sata", stoji u Odluci Grada Hvara. Istu odluku donio je i Grad Stari Grad, koji je osim 5. i 15., dodao i 16. kolovoz kao sajamske dane.