Cijene sezonskog voća i povrća u srpnju su nešto pale u odnosu na lipanj, mahune, primjerice, s 8 na 5 ili 6 eura, breskve i nektarine s 5 ili 6 eura i na "akcijska" 2 eura.
No, pitaju li se potrošači, bez obzira na inflaciju, suše, poplave i ostale vremenske nepogode koje su smanjile prinose diljem Europe te dodatno utjecale na posljedičnu hrvatsku ovisnost o uvozu, cijene su i dalje u najmanju ruku "bezobrazne", poglavito u priobalju, piše Večernji.
Tjedni monitoring cijena TISUP-a (Tržišno-informacijskog centra Ministarstva poljoprivrede) u 11 hrvatskih gradova pokazuje kako kilogram bresaka ili marelica, primjerice, na zagrebačkim tržnicama trenutačno košta najviše 4 eura, a u Rovinju 8, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine na objema tržnicama poskupljenje za oko 10 nekadašnjih kuna po kilogramu.
Kilogram lubenice u Zagrebu trenutačno na tržnicama košta oko 1,50 eura (11,30 kn), lani je stajao 6-7 kuna, dok je u Rovinju s lanjskog prosjeka od 13 kuna cijena skočila na 2 eura (15,06 kn).
Trenutačno najjeftinije lubenice, gledaju li se tržnice, jedu Osječani, za manje od eura po kilogramu, dok im je u trgovinama cijena na akciji niža i od 60 centi/kg.
Krastavci u Zagrebu u prosjeku koštaju 2,50 eura, a lani su stajali 9 kuna, što je poskupljenje veće od 100%, u Rovinju su s lanjskih 13 kn skočili na 3 eura (22,60 kn), a najjeftiniji su u Sisku, gdje trenutačno koštaju 1 euro, a lani su, kako se bilježi na tjednoj bazi TISUP-a, stajali rekordnih 25 kn, piše Večernji.
Rajčice pak u prosjeku u Zagrebu stoje 2,50 eura, lani 14 kuna, a u Rovinju su možda i jedini proizvod koji je "pojeftinio" – s lanjskih 25-30 kuna na 22,60 kuna (3 eura).
Gleda li se hrvatski prosjek, prema najnovijoj mjesečnoj statistici TISUP-a za lipanj, samo su neke vrste jabuka, limun i radič bili jeftiniji u nabavi nego u istom razdoblju lani. Bananama iz Ekvadora cijena je rasla 13,54 posto. Breskve su na veletržnicama bile čak 54,46% skuplje nego lani u lipnju, salatni krastavci 36,36%, mladi krumpir 38,27 posto.
U maloprodaji na tržnicama breskve su skuplje 50%, krastavci 39,18, a mladi krumpir 38,52%, dok su se poskupljenja u trgovinama, osim krumpira, kretala nešto sporije, od 8,52 do 22,05 posto.
U prva četiri mjeseca 2023. izvezli smo povrća za 28,194.250 €, što je u odnosu na isto razdoblje lani rast od 51,6%, dok je uvoz voća u iznosu od 98,870.306 € bio veći 32,4% te je ostvaren deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni u vrijednosti od 70,676.056 € (+26,1%).
Izvoz voća i orašastih plodova, agruma, dinja i lubenica iznosio je 31,440.517 €, što je 55,3% više nego u četiri mjeseca lani, a uvoz 107,168.763 € (+21,8%), čime je ostvaren vanjskotrgovinski deficit od 75,728.246 € (+11,8%).
U ukupnom izvozu poljoprivrednih proizvoda povrće je činilo 2,4% vrijednosti, uvoz 5,6%, dok je voće, prema podacima TISUP-a, u vrijednosti izvoza činilo 2,7, a uvoza 6 posto, piše Večernji.
