Povodom Europske godine mladih 2022. Zelena Istra organizirala je urbanu šetnju pod nazivom „Beton, beton, samo beton?!” za arhitektonske tehničare/ke prvog razreda Tehničke škole Pula.

Svrha urbane šetnje bila je s mladima raspraviti stanje lokalne sredine – upoznati ih s problemima s kojima se suočavaju lokalni stanovnici te razmotriti na koji način ovaj dio Pule učiniti privlačnijim i ugodnijim za život građana Pule. Kako bi se ovaj cilj postigao, mladi su tijekom šetnje imali prilike za razgovor s nekoliko gošći koje su lokalnu problematiku izložile iz vlastite perspektive.

"Urbana šetnja je vođena grupna šetnja uz razgovor, a njome se promovira hodanje/pješačenje i obavljanje svakodnevnih aktivnosti hodanjem. Urbane šetnje zovu se još i „Jane's walks”, a dobile su ime te su inspirirane radom aktivistice Jane Jacobs i njenom knjigom „Smrt i život velikih američkih gradova”.

Prema Jacobs u planiranju grada prednost prednost treba dati interesima lokalnog stanovništva i pješaka nad tadašnjim vodećim pristupom planiranju usredotočenom na automobile", rekla je Dunja Mickov iz Zelene Istre. Naglasila je da se danas diljem svijeta organiziraju urbane šetnje, dok je ovo prva šetnja u organizaciji Zelene Istre.

- Naime, urbana šetnja alat je za neformalno učenje mladih, a Zelena Istra preuzela ga je od ljubljanskog Inštituta za politike prostora – IPoP-a u okviru Erasmus + projekta „Alati za učenje – alati za održivi razvoj” - pojasnila je mladima Mickov, voditeljica projekta.

Dvadesetak mladih odmah je dobilo i praktične zadatke – fotografirati točke pregrijavanja, razmisliti o tome ima li na zadanoj ruti dovoljno zelenih površina i urbane opreme za građane te na koji način prostor učiniti ugodnijim za život i sigurnijim za pješake.

Mladima se potom obratila prva gošća na šetnji, Rudija Pavlićević, žiteljica Monvidala. Posebno je istaknula na koji način neprestana izgradnja u naselju negativno utječe na svakodnevni život njene i drugih obitelji.

- Zbog prašine i buke tijekom građevinskih radova mi ne možemo na balkonu posušiti veš ili popiti kavu. Investitori u obližnje građevinske projekte bili su kažnjavani zbog nepoštivanja zakona, no za njih te kazne ne predstavljaju nikakav problem - rekla je Pavličević, prema kojoj je Monvidal nekoć bio divan kvart u kojem su se djeca bezbrižno igrala na ulicama.

No, danas je premrežen brojnim novim cestama te je nesiguran, jer automobili onuda prebrzo jure.

O životu u naselju u kojem gradnja i betonizacija nikada ne prestaju govorila je i žiteljica obližnjeg Kaštanjera, Gabrijela Galant Jelenić, mnogima poznata pjevačica pulskog benda Nola.

- U kvartu nema javnih zelenih površina, pa nema ni prilika za socijalizaciju, upoznavanje susjeda i stvaranje zajednice. Nitko se ne poznaje i kvart je kao spavaonica u koju ljudi dolaze nakon posla i iz koje odlaze na posao – iznijela je Galant Jelenić vlastitu perspektivu. Ukazala je mladima i na brojne klima uređaje bez kojih ljudi ne bi mogli živjeti u tako usijanom kvartu.

Da ogromna količina betona podiže temperaturu zraka preko svih granica prihvatljivosti i koliko je hlad tražena roba u kvartu ukazala je na primjeru automobila parkiranih uz nekolicinu stabala uz rub vrtače. Vrtača je praktički jedina zelena površina na širem području koje povezuje Monvidal i Kaštanjer, no i na njenom jednom dijelu planira se stambena izgradnja.

- Baš kao ni zelenila, u ovom dijelu grada nema ni igrališta za djecu. Djeca iz Japodske i njihovi roditelji počeli su prije godinu dana zagovarati uređenje igrališta, pa su čak i sami krenuli s radovima  – pojasnila je Jelenić i dodala – no, kako vidimo, igrališta još uvijek nema.

Na Valvidalu će se urediti park

Dušica Radojčić, predsjednica Gradskog vijeća Grada Pule, objasnila je učenicima na koji način prostorna politika i generalni urbanistički plan kojeg usvaja gradsko vijeće može utjecati na kvalitetu života građana Pule. Skrenula je pozornost mladih na važnost zelene infrastrukture i povezanosti zelenih koridora u gradovima u kontekstu prilagodbe klimatskim promjenama.

- Ovdje tijekom obilnijih kiša dolazi do poplava jer tlo zabrtvljeno betonom ne upija vodu. S druge strane problem betonizacije su i toplinski otoci, mjesta pretjeranog zagrijavanja do kojeg dolazi zbog nedostatka zelenila – objasnila je Radojčić i najavila da se na obližnoj čestici u vlasništvu Grada planira urediti park.

Od nehumane urbanističke i građevinske do dobre zelene prakse

Predsjednica Zelene Istre, Irena Burba obratila se mladima u Ulici Bože Gumpca. Predstavila je okolišne probleme poput buke, prašine, ali i izgradnje novih zgrada preblizu postojećima koje su na ruti urbane šetnje građani prijavili na Zeleni telefon, servis Zelene Istre.

- Oko zgrada nema zelenila, iako je GUP-om propisano da se 20 posto građevinske čestice u okviru stambene i mješovite namjene mora rezervirati za parkovne nasade, odnosno prirodno zelene površine.

U najnovijem GUP-u, članku 68. na njima se na svakih 30 četvornih metara mora zasaditi jedna stablašica ili visoko zelenilo, no ove su odredbe investitori u praksi vješto izbjegavali, što se vidi i na terenu – iznijela je Burba prema kojoj se Zelenoj Istri često obraćaju građani ogorčeni nehumanim urbanim planiranjem i još nehumanijom građevinskom praksom.

Urbana šetnja završila je ipak u pozitivnom tonu - primjerom dobre prakse očuvanja zelenih površina u gradu, u Društvenom vrtu na Gregovici kojeg je Zelena Istra dobila na upravljanje od Grada Pule, u konzorciju sa Školom za odgoj i obrazovanje, Društvom osoba s tjelesnim invaliditetom južne Istre, Gimnazijom Pula, Udrugom za autizam Istra i Studentskom udrugom Pula.