Kod iznenadnih srčanih udara, svaka minuta kašnjenja sa oživljavanjem smanjuje vjerojatnost preživljavanja za 10 %.

Što učiniti u tom slučaju, kako koristiti mobilne defibrilatore kojih je sve više po našim gradovima i još poneki savjet koji može spasiti nečiji život i u drugim situacijama, u Radio ordinaciji Rovinj FM-a ispričala je ravnateljica istarskog Nastavnog zavoda za hitnu medicinu, dr. Gordana Antić.

"Prošle godine, u Istri, 274 puta se dogodio iznenadni srčani zastoj. Znači onaj kojega nismo imali signale koji bi ga najavili. I taj se događa svugdje, na ulici, na poslu, doma, ... uglavnom izvan medicinskih ustanova.."

"Kandidati su svi od 25. do 75. godine života, a tada trebamo ruke svih nas, jer svaka minuta život znači. Ako netko kvalitetno pruži masažu srca kupuje 3 do 4 puta više vremena u kojem djelatnici hitne mogu nastaviti s oživljavanjem."

"Prva je stvar javiti Hitnoj medicinskoj službi na 194 i ako je moguće dobaviti defibrilator. To su oni uređaji montirani na javnim prostorima, kao recimo na Lokvi u Rovinju, i u slučaju potrebe se vade iz svojih kutija i odnose do osobe kojoj je srce stalo. Dok netko ide po njega, drugi odmah započinje sa masažom srca."

Kako je rekla Antić, dispečer će na 194 će ostati na vezi i davati upute ukoliko su potrebne, a na mobilnom su defibrilatoru jasna uputstva kako ga namjestiti nakon čega se provjera stanja pacijenta i eventualna elektrostimulacija obavljaju automatski.

Bitno je obrazovanje

"Takvih će mobilnih defibrilatora vremenom bivati sve više i dobra pokrivenost grada i turističkih lokacija mogla bi znatno pridonijeti postotku preživljavanja iznenadnih srčanih udara."

"Bez obzira što je upotreba defibrilatora iznimno jednostavna i ne ostavlja mogućnost greške, na osobi čije srce kuca neće primijeniti elektrostimulaciju, bitna je stvar dugoročno i obrazovanje laika, dakle svih nas."

"Nastavni zavod za hitnu medicinu provodi edukacije, malo nas je sad korona usporila, ali nastavljamo s programima. Najbitnije bi zapravo bilo osnovno znanje prenijeti djeci u školama i mi se vrlo rado odazovemo na poziv svake škole koja nas zatraži angažman. Nažalost, tih nekoliko osnovnih sati nisu dio obaveznog školskog programa" rekla je dr. Gordana Antić, ravnateljica istarskog Nastavnog zavoda za hitnu medicinu.