Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj, u suradnji s predstavništvom Europske komisije i veleposlanstvom Francuske, organizirao je konferenciju o utjecaju koronakrize na društveno-ekonomski položaj žena te izazovima oporavka u post-pandemijskom razdoblju. Na dva panela raspravljalo se o porastu emocionalnog i fizičkog nasilja nad ženama koje se bilježi tijekom pandemije te o mentalnom zdravlju i rodnoj ravnopravnosti kod rada na daljinu.
Sunčana Glavak (HDZ, EPP) i Predrag Fred Matić (SDP, S&D) su istaknuli kako različita istraživanja pokazuju da je pandemija dodatno pogoršala ionako složenu i tešku situaciju te da će njezine posljedice po položaj žena biti dugoročne.
Voditeljica Ureda Europskog parlamenta Violeta Simeonova Staničić iznijela je rezultate posljednjeg istraživanja Eurobarometra prema kojem čak 84 % ispitanica u Hrvatskoj smatra da je pandemija doprinijela porastu fizičkog i emocionalnog nasilja nad ženama, a 49 % svjedoči o negativnom utjecaju koronakrize na primanja.
Videporukom okupljene je pozdravila potpredsjednica Komisije Dubravka Šuica podsjetivši na zakonodavne prijedloge kojima se na EU razini nastoji promicati i osnaživati položaj žena.
U raspravi o mentalnom opterećenju i ravnopravnosti kod rada na daljinu sudjelovali su: zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko (HDZ, EPP), ravnateljica Ustanove za zapošljavanje, rad i profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom DES Edita Maretić Dimlić, psihijatrica Tea Vukušić Rukavina, koordinatorica francuskog Laboratorija jednakosti Mathilde Haulon te predstavnica francuskog Ministarstva za rodnu ravnopravnost Jeanne Vincent.
Govorilo se o tome da se, osim sa staklenim stropom pri profesionalnom napredovanju i plaćama, žene suočavaju i s problemom prepoznavanja dodatnog rada koji mahom obavljaju u kućanstvu, kada je riječ o skrbi o djeci ili starijima.
"Brojke otkrivaju pad prekršajnih djela obiteljskog nasilja, no u porastu je teži oblik rodno uvjetovanog nasilja"
Zastupnica Zovko kazala je kako Europski parlament poziva da taj rad bude kompenziran te da kroz različita izvješća inzistira na mjerama koje će osigurati ravnopravniji položaj žena. Na panelu se upozorilo i na činjenicu da će zbog koronakrize sigurno biti u porastu broj mentalnih bolesti te da u tom kontekstu zabrinjava činjenica kako, primjerice u Hrvatskoj, na 100 tisuća stanovnika dolazi samo 12 psihijatara.
Uz analizu postojećeg zakonodavstva raspravljalo se i o situaciji u praksi te je zaključeno da često postoji jaz između onoga što je na papiru i onoga što se događa u stvarnosti.
Govoreći konkretno o situaciji u Hrvatskoj, istaknuto je da brojke otkrivaju pad prekršajnih djela obiteljskog nasilja, no da je u porastu teži oblik rodno uvjetovanog nasilja. Savjetnik pravobraniteljice Paunović rekao je kako to znači da žrtve imaju sve manje povjerenja da će ih blaži prekršajni oblik kažnjavanja zaštiti od nasilnika.
Poručio je da je na svim razinama, od najmlađe dobi, potrebna društvena edukacija jer je represija mehanizam koji bi trebao biti posljednji uključen.
Izvor/Foto: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj
