Uoči Međunarodnog dana žena, 8. ožujka, Europski parlament naručio je posebno istraživanje provedeno među Europljankama o procjeni utjecaja pandemije na različite aspekte njihova života. Rezultati pokazuju znatan učinak pandemije i na osobni i na profesionalni život. Konkretno, došlo je do naglog porasta nasilja nad ženama.
Tri od četiri žene (77 %) u EU-u smatraju da je pandemija bolesti COVID-19 doprinijela porastu fizičkog i emocionalnog nasilja nad ženama. U gotovo svim zemljama (osim Finske i Mađarske) ovaj je indikator iznad 50 %, a najveći je u Grčkoj (93 %) te u Portugalu (90 %). U Hrvatskoj iznosi 84 %.
Žene ističu nekoliko ključnih mjera za suzbijanje nasilja: potrebno je olakšati prijavu nasilja, među ostalim policiji (58 %), pružiti više mogućnosti ženama da traže pomoć, na primjer putem posebnih telefonskih linija (40 %), povećati osviještenost i obuku policijskog i pravosudnog osoblja u ovom području (40 %) te povećati financijsku neovisnost žena (38 %).
Trideset osam posto svih ispitanica izjavilo je da je pandemija negativno utjecala na njihov osobni dohodak. Rezultati se kreću od 60 % u Grčkoj, te 49 % u Hrvatskoj, do 19 % u Danskoj. Prema mišljenju 44 % ispitanih žena, pandemija bolesti COVID-19 negativno je utjecala i na ravnotežu između poslovnog i privatnog života. To je bio slučaj za 47 % žena u Hrvatskoj, te više od polovine na Cipru (68 %), Grčkoj (59 %), Malti (58 %), Luksemburgu (56 %), Italiji (52 %), Portugalu (52 %) i Mađarskoj (51 %).
Naposljetku, 21 % žena je odlučilo trajno smanjiti vrijeme koje izdvaja za plaćeni rad ili razmišlja o tome. Od početka pandemije uglavnom su žene te kojima nedostaju prijatelji i obitelj (44 %), koje osjećaju anksioznost i stres (37 %) te su općenito zabrinute za svoju budućnost (33 %).
Žene smatraju da su mjere donesene kako bi se zaustavilo širenje pandemije u velikoj mjeri utjecale na njihovo mentalno zdravlje. To je variralo ovisno o društvenoj skupini i mjerama: na primjer, zatvaranje škola i vrtića značajno je utjecalo na mentalno zdravlje više od polovine žena koje imaju djecu mlađu od 15 godina.
Žene u EU-u smatraju da bi Europski parlament trebao prioritet dati sljedećim rodnim pitanjima: zaustavljanju trgovine ženama i djecom u svrhu seksualnog iskorištavanja (47 %), borbi protiv mentalnog i fizičkog nasilja nad ženama (47 %), smanjenju jaza u plaćama između žena i muškaraca i njegovom utjecaju na razvoj karijere (41 %), uklanjanju poteškoća s kojima se žene susreću prilikom usklađivanja privatnog i poslovnog života (31 %), te zaštiti žena i djevojčica koje pripadaju ranjivim skupinama (30 %).
"Pandemija bolesti COVID-19 na različite je načine imala nerazmjeran učinak na žene i djevojke"
Komentirajući rezultate istraživanja, predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola istaknula je: „Žene su najteže pogođene pandemijom bolesti COVID-19. Mentalno i financijski. To se mora zaustaviti. Europski parlament djeluje kako bi se to promijenilo.“
„Rezultati istraživanja Eurobarometra potvrđuju ono što već znamo: pandemija bolesti COVID-19 na različite je načine imala nerazmjeran učinak na žene i djevojke.
Od porasta rodno uvjetovanog nasilja, do povećanog tereta skrbi, od gospodarskih posljedica na sektore u kojima su većinom prisutne ženske radnice, do nesigurnih ugovora o radu. Ali krize također donose i mogućnosti: priliku za bolji početak. Pri oporavku stoga žene trebaju biti u središtu rješenja i za to ćemo se zalagati u našem radu“, rekao je Predsjednik Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost.
