Svjetski je dan debljine. U svijetu problema s debljinom ima preko 700 milijuna odraslih, dok prekomjernu tjelesnu masu u Europi ima čak 40% odraslih. Hrvatska - u samom vrhu. Čak 65% Hrvata ima prekomjernu tjelesnu težinu, što nas u ovoj kategoriji čini europskim prvacima.

Voditeljica Odsjeka za praćenje odrednica tjelesnog zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Helena Križan, za Media servis kaže kako je zamjetna razlika između sjevera i juga Europe, pri čemu sjevernjaci konzumiraju više ribe i svježeg voća i povrća naspram južnjaka, kod kojih bi takav, mediteranski tip prehrane, trebao prirodno prevladavati.

"Važno je da se vratimo našoj tradicionalnoj prehrani. Da pripazimo da svaki dan pojedemo pet porcija voća i povrća te da prehrana bude umjerena, raznobojna i sezonska", izjavila je Križan.

Ipak, Kristina Beljan iz Centra za poremećaje hranjenja BEA upozorava kako hranu ne smijemo dijeliti na dozvoljenu i nedozvoljenu jer niti jedna hrana sama po sebi nije loša. Posebno je opasno i izbacivanje cijelih skupina namirnica što se često događa odlaskom na dijetu.

"Podjela hrane na zdravu i nezdravu može dovesti do razvoja nezdravog odnosa prema hrani. Kada se jede zabranjena hrana pojavit će se zbog toga osjećaj krivnje i srama, a osoba osuđuje samu sebe. Takav način se zove demonizacija hrane". Križan smatra kako je veliki problem i višesatno sjedenje, koje počinje već kod djece i to dugotrajnim boravkom na nastavi, a nastavlja se dolaskom kući.

Podaci pokazuju kako čak 35% djece u dobi od osam godina ima prekomjernu tjelesnu masu. "Što znači da svako treće dijete ima previše kilograma za svoju visinu. Naša djeca jako puno sjede u školama i školska prehrana je često daleko od idealne, međutim, to je jedan kompleksan problem na kojemu se treba raditi sa više strana", poručila je Beljan.

Kako bi riješili ovaj problem, Ministarstvo zdravstva održalo je prvi sastanak Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga Akcijskog plana za prevenciju debljine.

Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je kako je smirivanje epidemije koronavirusa prilika da se fokus vrati na prevenciju i očuvanje zdravlja građana. Radnu skupinu vodi doktorica Sanja Musić Milanović, koja kaže kako je vrijeme da kao društvo stvorimo pretpostavke za rano uočavanje, prevenciju i liječenje debljine, pritom imajući na umu socioekonomsku podlogu, ali i raširenu stigmatizaciju koja je prisutna kod ovog zdravstvenog problema.