Danas se obilježava Dan ružičastih majica. Ideja o obilježavanju pojavila se 2007. godine u Kanadi s ciljem povećanja svijesti građana o problemu vršnjačkog nasilja.

Naime, dječak koji je došao u školu u ružičastoj majici, u znak podrške svojoj oboljeloj majci, postao je žrtva nasilja.

U znak podrške tom dječaku, njegovi školski kolege također su odjenuli ružičaste majice, a njihova poruka protiv nasilja uskoro je poprimila globalni karakter.

Od 2017.godine u Hrvatskoj je taj dan proglašen Nacionalnim danom borbe protiv vršnjačkog nasilja. Ove godine taj Dan je 23. veljače.

Tim povodom u programu Rovinj FM-a, gostovala je Alica Rosić Jakupović, voditeljica Odjela za prevenciju PU Istarske.

Nekako kada govorimo o nasilju, prvo pomislimo na fizičko nasilje, no to ipak nije sve. Što sve uključuje nasilje među mladima, kakve sve oblike imamo?

To je ono što svi prvo pomisle, fizičko nasilje primjerice udaranje, zatvaranje i zaključavanje, otimanje i uništavanje stvari. Zatim prisutno je i verbalno nasilje poput vrijeđanja i omalovažavanje.

Djeca se susreću i sa socijalnim nasiljem odnosno isključivanje iz grupnih aktivnosti, ogovaranje i širenje lažnih glasina.

Zatim jedan od oblika je i seksualno nasilje, primjerice upućivanje bezobraznih riječi, pokazivanje bezobraznih slika. Psihološko nasilje poput prijetećih pogleda, grimase, uhođenje, iznuđivanje novca, ucjenjivanje,a u posljednje vrijeme znatno je zastupljen i tzv.Cyber bullying odnosno uporaba moderne tehnologije

Spomenuli ste bullying. To je teži oblik vršnjačkog nasilja? O čemu se tu točno radi?

Da, radi se o težem obliku vršnjačkog nasilja odnosno zlostavljanju, odnosno obliku agresivnog ponašanja koje obično traje duže vrijeme te je opetovano usmjereno na istu osobu, od strane jednog ili više učenika (jači protiv slabijeg ili grupa protiv pojedinca).

Nasilništvo inače podrazumijeva 6 definirajućih činitelja: namjera da se nanese ozljeda ili šteta; intenzitet i trajanje; moć nasilnika; ranjivost žrtve; manjak podrške i posljedice.

Današnji mladi ne pamte svijet bez interneta i smartphonea. Događa li se nasilje i u virtualnom svijetu?

Svakako, spomenuli smo cyber bullying, koji se svakako očituje kroz pojavne oblike kao što je izloženost neprikladnim sadržajima i/ili direktnoj komunikaciji s osobom koja traži neprimjerene odnose, zatim poticanje grupne mržnje , širenje nasilnih i uvredljivih komentara, lažno predstavljanje i ucjene, slanje zlobnih i neugodnih sadržaja drugima, „provaljivanje“ u tuđe e-mail adrese i dr.

Što pokazuju brojke? Koliko je evidentirano kaznenih djela vršnjačkog nasilja prošle godine?

Na području PU Istarske, kada govorimo isključivo o vršnjačkom nasilju, maloljetnici prema maloljetnicima, evidentirano je sedam kaznenih djela. Dva kaznena djela teške tjelesne ozljede, po jedno kazneno djelo tjelesne ozljede, prijetnje, iskorištavanje djece za pornografiju, upoznavanja djece s pornografijom i povrede djetetovih prava.

Osim za počinjenje ovih kaznenih djela na štetu vršnjaka, policija je prijavila 10 maloljetnika radi počinjenja prekršaja narušavanja ili remećenja javnog reda i mira.

Ono što je važno podsjetiti kako su nam maloljetnici do 14 godine kazneno i prekršajno neodgovorni.

Osim što ima represivnu ulogu, policija djeluje i preventivno kada je riječ o nasilju među mladima. Što točno poduzimate?

Policijski službenici PU istarske kontinuirano tijekom godina provode preventivne aktivnosti u suradnji školama na temu vršnjačkog nasilja i nasilja putem interneta namijenjeno učenicima viših razreda osnovnih škola i srednjim školama.

Putem radionica se učenike educira o vrstama nasilja, načinima reagiranja i prijave nasilja, kao  i zakonskoj odgovornosti. Radionice se u dogovoru sa školama provode i za roditelje i nastavničko vijeće.

Pored navedenih aktivnosti provode se i druge preventivne aktivnosti u suradnji s gradovima, školama i sportskim zajednicama u Istarskoj županiji poput organizacije utrka protiv vršnjačkog nasilja, izrade slogana protiv vršnjačkog nasilja, posvećivanja treninga sportskih klubova borbi protiv nasilja i druge aktivnosti.

Cilj preventivnih aktivnosti je osvještavanje svih navedenih o problemu  nasilja i potrebi zajedničkog djelovanja kako bi se preveniralo nasilje.

Što savjetujete djetetu koje je žrtva nasilja? Jesu li sva djeca uopće svjesna da su žrtve nasilja?

Djetetu žrtvi nasilja se svakako savjetuje da potraži pomoć odrasle osobe u koju ima povjerenja, kako bi ga ista ohrabrila i pomogla mu da se nasilje prijavi nadležnim službama.

Djeca često sama nisu svjesna da su žrtve nasilja i osvijeste navedeno tek kroz edukacije ili kada im prijatelj to kaže.

Iz tog razloga se savjetuje osobe koje poznaju žrtvu da pokušaj nagovoriti žrtvu bullyinga da se povjeri odrasloj osobi (npr. roditelju, profesorima, školskom psihologu, treneru,...), da ju potakne da razgovaraju o tome što se događa, da se ponudi da u njeno/njegovo ime razgovara s odraslom osobom, a sve kako bi se zaustavilo nasilje na vrijeme.

A što savjetuje promatračima, djeci koja gledaju nasilje?

Djeci koja gledaju nasilje se savjetuje da ih razumijemo da se boje reagirati jer bi i sami mogli postati žrtve, možda se i osjećaju krivima jer ništa nisu poduzeli, te da su često zbunjeni su, osjećaju bijes i nemoć, no ako se kao razredno okruženje usuglase pomoći žrtvi mogu to učiniti i sami ili potražiti pomoć odrasle osobe da se nasilje zaustavi.

Vrlo često je i informiranje roditelja nasilnog djeteta o  činjenici da im je dijete nasilno dovoljno da se zaustavi nasilje.

Spomenuli ste da radite i edukacije i s odraslima, s roditeljima i nastavnicima. Kako to izgleda, što im savjetujete?

Za početak ih upoznajemo s neprimjerenim ponašanjima s kojima se susrećemo u policijskoj praksi, pojašnjavamo kojim oblicima neprimjerenog ponašanju mogu ispuniti obilježja određenih kaznenih djela ili prekršaja, te upoznajemo s kaznenom i prekršajnom odgovornošću maloljetnika koja počinje s navršenom 14-tom godinom i sankcijama.

Naravno da se pojašnjavaju obaveze i načini prijave događaja, ali i informacije kako će policija postupati s maloljetnom osobom prilikom određenog događaja.

I za kraj, što možemo poručiti našim slušateljima?

Svakako bi iskoristili uzrečicu koju imamo i na jednom slide-u predavanja „Ne čini ono što ne bi želio da drugi tebi čini“.