Svjetski je dan dijabetesa. Ovaj dan obilježava se od 1991. godine, a svjetska je procjena da 463 milijuna ljudi živi sa šećernom bolesti, od čega čak polovici njih bolest nije dijagnosticirana.
Brojevi rastu iz godine u godinu, a u Hrvatskoj je u 2020. bilo više od 310 tisuća novooboljelih. Tamara Poljičanin iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za Media servis otkriva uzroke pandemije dijabetesa s kojom se susrećemo.
"S jedne strane i više konzumiramo hrane i imamo smanjenu fizičku aktivnost jer su uglavnom poslovi sjedilačkog tipa i to je onda dodatni rizik za razvoj šećerne bolesti. Kada uz to još u kombinaciji imamo u obitelji šećernu bolest, onda je rizik od razvoja tipa 2 šećerne bolesti daleko veći."
Porast brojki iz godine u godinu odraz je nezdravih životnih navika Hrvata. Prema podacima Eurostata iz 2019. godine, više od 70% muškaraca i 50% žena ima indeks tjelesne mase 25 ili veći, što označava debljinu. Iza nas slijedi Malta, dok najmanje pretilih ima u Italiji i Francuskoj.
"Uz ovakvu sliku populacije, ono što možemo očekivati je da ćemo dijabetes imati sve više i više u budućnosti, da će sve mlađi ljudi obolijevati i onda naravno takva dugotrajna šećerna bolest, ako nije dobro regulirana, ako se ne kontrolira redovito, dovodi i do skraćenja životnog vijeka, ali i smanjenja kvalitete života."
Zdrav način života i redoviti odlasci liječniku ključan su alat za uspješnu borbu protiv ove pandemije modernog doba
Tijekom ove godine u registru je evidentirano pet tisuća novooboljelih manje naspram prošle godine. Ipak, iz Saveza dijabetičkih udruga kažu da su brojke u stvarnosti puno veće. Predsjednica saveza Zrinka Mach za Media servis tvrdi da je smanjenje broja oboljelih od šećerne bolesti posljednica usredotočenosti zdravstvenog sustava na koronavirus, kao i straha od odlaska liječniku tijekom pandemije
"Ove godine je u registru malo više od 310 tisuća registriranih. To nije realna situacija i to će se vidjeti kroz godinu-dvije kada pandemija prođe. Nije se išlo kod liječnika ni kad ste imali nekakve simptome ili primijetili da se nešto događa."
Najveći problem kod ove bolesti su nevidljivi ili slabi simptomi, na koje se često ne reagira dok ne bude prekasno, odnosno, kada šećer već napravi štetu našem tijelu, zaključuje naša sugovornica.
"Ako imamo više od 40 godina, ako smo pretili, imamo prekomjernu tjelesnu težinu, ako u obitelji imamo osobe koje su već imale šećernu bolest, ako imamo stresan posao, ako imam sjedilački posao, znači nemamo zdrave životne navike, ako se loše hranimo, to je samo još jedan razlog da odemo kod liječnika i provjeri se koliki je šećer u krvi."
