Hrvatska Vlada znatno će ubrzati planirani prestanak energetskog korištenja ugljena, a prema još neslužbenim informacijama trenutak za odustajanje od upotrebe klimatski najštetnijeg fosilnog goriva dogodit će se u razdoblju između 2030. i 2035. godine, piše Jutarnji list. Novi rok za "phase out" ugljena u svojem obraćanju na velikoj klimatskoj konferenciji COP26 u škotskom Glasgowu najavio je premijer Andrej Plenković.

Preuzimajući raniji rok od planiranog za odustajanje od korištenja ugljena, Hrvatska se zapravo pridružila dominantnom trendu među razvijenim državama svijeta, a naročito država članicama Europske unije, gdje se upravo napuštanje tog energenta smatra ključnim prvim korakom u borbi za radikalno smanjenje emisija ugljikovog dioksida te sprečavanje klimatskih promjena.

Iako odluka o ranijem odustajanju od energetskog korištenja ugljena i zatvaranje termoelektrane Plomin 2, to nužno ne znači i kraj djelatnosti proizvodnje električne energije na toj istarskoj lokaciji.

Naime, Hrvatska elektroprivreda, vlasnik elektrane, već je na slučaju stare elektrane Plomin 1 pokazala kako se ne namjerava odreći te lokacije, već je ishodila novu okolišnu dozvolu na temelju koje bi ta elektrana nakon rekonstrukcije  mogla raditi daljnjih petnaest do dvadeset godina, pri čemu bi se vjerojatno koristila alternativna goriva kao što je biomasa ili neka vrsta goriva iz otpada, piše Jutarnji.

Može se vjerovati da će HEP na sličan način proučiti i moguće alternative za život Plomina 2 nakon prestanka energetskog korištenja ugljena, a prema neslužbenim informacijama, jedno od mogućih rješenja jest i to da se tamo izgradi novi proizvodni blok pogonjen prirodnim plinom. U ranijim godinama, uz godišnju proizvodnju oko 1,5 teravatsati godišnje, Plomin 2 zadovoljavao je oko 10 posto hrvatskih potreba, piše Jutarnji list.

Photo: Srecko Niketic/PIXSELL