Na današnji dan, 29. listopada, obilježava se Svjetski dan moždanog udara. Moždani udar ne bira ni vrijeme ni mjesto, ali ni žrtvu. Vodeći je uzročnik dizabiliteta u svijetu, dok je kao uzrok smrti zauzeo visoko drugo mjesto. Danas moždani udar predstavlja globalnu epidemiju koja ugrožava živote, zdravlje i kvalitetu života.

Prema procjenama, moždani udar doživi 14.5 milijuna ljudi godišnje, a 5.5 milijuna ljudi umre od njegovih posljedica. Na svijetu je čak 80 milijuna ljudi koji su preživjeli moždani udar. Moždani udar u Hrvatskoj je, kao i u Europi i svijetu, drugi uzrok smrti.

U 2020. godini od moždanog udara umrlo je 4 950 osoba, odnosno 8,7% svih ukupno umrlih. Međutim, ako gledamo po spolu, u muškaraca je na moždani udar trećem mjestu iza ishemijske bolesti srca i Covid-19, isto kao i u žena, ali iza ishemijske bolesti srca i hipertenzije. Od moždanog udara umrla su 2.120 muškarca (7,5% od svih umrlih muškaraca) i 2.830 umrle žene (9,8% od svih umrlih žena).

Dobno specifične stope mortaliteta rastu s dobi i za sve dobne skupine su više u muškaraca nego u žena, osim u dobi 80 i više godina kad su stope smrtnosti u žena veće no u muškaraca. Značajni porast smrtnosti vidljiv je u dobi od 60 godina u muškaraca, te iznad 65 godina u žena. Posljednjih 15-tak godina prisutan je pozitivan trend smanjenja smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti u Hrvatskoj, a smanjenje iznosi 46% (od 287/100.000 u 2002.g. na 155/100.000 u 2018.g.).

Prema posljednjim podacima Eurostata za 2018. godinu, Hrvatska je po standardiziranoj stopi smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti na visokom 6. mjestu od ukupno 34 europske zemlje. Zemlja s najvišom stopom je Bugarska (314/100 000), a s najnižom Francuska (42/100 000), dok je standardizirana stopa mortaliteta u Hrvatskoj 155/100 000 (standardizacija na novo europsko stanovništvo).

Izvor: HZJZ