Grad Pula i Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Pule organiziraju tradicionalno polaganje vijenaca povodom obilježavanja 92. obljetnice strijeljanja istarskog antifašista i rodoljuba Vladimira Gortana. Polaganje vijenaca održat će se sutra, 18. listopada, u 10:00 sati ispred spomen obilježja u Gortanovoj uvali.

Podsjetimo, Vladimir Gortan rodio se u Bermu kraj Pazina 1904. godine, a po zanimanju je bio poljodjelac. Od 1928. godine bio je član tajne antifašističke organizacije TIGR (Trst-Istra-Gorica-Rijeka), koja je organizirala prosvjede i druge akcije protiv nasilne talijanizacije u Istri i radi priključenja područja Trsta, Gorice, Istre i Rijeke Sloveniji i Hrvatskoj.

Na dan parlamentarnoga fašističkog plebiscita, 24. ožujka 1929. godine, članovi organizacije TIGR oružanom su akcijom odlučili iz zasjede spriječiti birače koji su cestama Brestovica–Pazin i Beram–Pazin išli na izbore, pokazujući kako Istra nije pacificirana i denacionalizirana. Vladimir Gortan je kraj Brestovice ispalio ispred povorke iz Kašćerge osam metaka u zrak, nakon čega su se seljaci razbježali. Uhvaćen je u bijegu s još četvoricom sudionika, te su svi odvedeni u Rim. Ondje je Gortan mučen.

Poslije će mu biti priređeno suđenje na kojem će mu biti izrečena smrtna kazna ne bi li se tako zastrašilo istarske Hrvate. Nakon intervencije beogradskoga apostolskog nuncija papa Pio XI. posredovao je kod Mussolinija, te je predsjedniku suda brzojavom naloženo neka na smrt osudi samo jednoga optuženika; izbor je pao na Gortana.

Vladimir Gortan je strijeljan 17. listopada 1929. godine na predjelu uz more u južnom dijelu grada Pule, koji danas nosi ime "Gortanova uvala". Navodi se da ga je strijeljalo 28 fašista, koji su ga u leđa pogodili s 25 metaka. Svojim hrabrim držanjem ubrzo je postao simbol nacionalne i antifašističke borbe Istre.

Gortanovi posmrtni ostatci otkriveni su 1952. godine. Godine 1953. njegovi posmrtni ostatci preneseni su u monumentalnu grobnicu podno Berma.

Izvor: Wikipedia