Povodom početka nove pedagoške godine, nažalost još jedne u nizu u posebnim uvjetima i ograničenjima uzrokovanih pandemijom SARS-CoV-19, u emisiji Radio ordinacija Rovinj FM-a gostovala je Marija Gliha Družetić, stručni suradnik psiholog u OŠ Vladimira Nazora u Rovinju.

“Pred nama je još jedna izazovna godina, možda bolje rečeno još jedna teška školska godina, za učenike, učitelje i roditelje. Epidemiološke mjere jesu nešto blaže u odnosu na prošlu školsku godinu, djeca se smiju miješati i van svojih osnovnih skupina, tako je moguća izborna, dodatna, dopunska nastava, ponovo smo uveli odmore u isto vrijeme, te neke manje promjene su djeci i učiteljima važne i ostavljaju dojam da je situacija sličnija onoj normalnoj na koju smo navikli prije epidemije.“ rekla je Gliha Družetić.

“No ne smijemo zaboraviti kako je puno stvari ipak promijenjeno i ne-normalno, mlađi uzrasti ne znaju što znači školska priredba, što znači školska ekskurzija; to su događaji kojima se djeca u školi jako vesele i takve aktivnosti dugo pamte. Današnji drugašići su ovih dana prvi put imali prilike čuti školsko zvono, nešto što smatramo tako normalnim. Bila sam u hodniku kad je zazvonilo i jedan se dječačić iz drugog razreda koji je baš žurio u učionicu tako stresao, bio je to prvi put da je čuo taj zvuk. Puno je sitnica koje su nam nedostajale ili još uvijek nedostaju da bi mogli reći da je sve ponovo normalno.“

Izvanredno stanje uzrokovano pandemijom, ali i borbom protiv pandemije, traje već više od dvije godine. Ono što smo mogli pretpostavljati na početku, a to je da će se situacija odraziti na mentalno zdravlje učeničke populacije ostvarilo se. Danas međutim imamo i neke konkretnije podatke o tome.

”Prema saznanjima koje imam kao voditelj županijskog sručnog vijeća psihologa Istarske županije, u protekle dvije godine velik je broj škola provodiu upitnike, ankete upravo na temu mentalnog zdravlja učenika, s ciljem ustanovljavanja stanja i konkretnih problema te iznalaženja načina da se djeci pomogne.

U veljači smo na županijskoj razini proveli upitnik kojeg smo nazvali ‘Moja emocionalna temperatura’, o utjecajima pandemije i online nastave na učenike nižih razreda. Ono što je među rezultatima za istaknuti je da je 50% učenika izjavilo da se ponekad osjećalo zabrinuto, napeto, umorno, ljuto, iscrpljeno, a 33% se često osjećalo umorno i iscrpljeno. 11% učenika je imalo osjećaj da ne mogu prebroditi teškoće, da se ne mogu organizirati za izvršavanje obaveza. Nije sve bilo negativno, jako su bili zadovoljni sa podrškom učitelja, roditelja i prijatelja. Na pitanje što očekuju od povratka u školske klupe odgovori su bili više druženja, više zabave, normalne školske odmore, …”

Na državnoj razini je u svibnju i lipnju 2021. provedeno istraživanje kojeg je vodio prof. Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja, pod nazivom Nacionalno praćenje učinaka pandemije bolesti COVID-19 na sustav odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Sudjelovalo je oko 27 tisuća učenika 4., 6., 8. razreda osnovne i 2. i 4. razreda srednje škole i oko 5300 učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja.

“Očekivano, rezultati su pokazali da je pandemija negativno utjecala na učenike svih dobi. Posebno se pokazao negativan utjecaj na psihičko zdravlje srednjoškolaca. Stručni suradnici su primijetili bitno veći broj anksioznih stanja i depresivnih stanja. Negativan je utjecaj i na motivaciju učenika, pad radnih navika, bavljenje sportskim aktivnostima. Pozitivno se i u ovom istraživanju pokazalo jačanje veza u obitelji, među prijateljima.” pojasnila je rezultate istraživanja.

“Pandemija je doprinijela tome da učenici zavole učioničku nastavu. Bez obzira na dob, pokazalo se da učenici više preferiraju učioničku nastavu. Logično, školsko okruženje je iznimno važno za mentalno zdravlje, u razdoblju adolescencije od 15 do 18 godina ključni čimbenik koji utječe na razvoj mladih ljudi je socijalizacija.“

Razgovor je neminovno otvorio i temu protestiranja zbog nekih epidemioloških mjera, konkretno nošenja maski u školama, koja je medijskim prostorom kulminirala na slučaju protesta dječaka i njegovih roditelja u Krapinskim Toplicama.

U rovinjskim osnovnim školama ne nose se maske na nastavi

„Roditelji se tu pozivaju na štetnost nošenja maski. Često se izlazi van s podacima nekih istraživanja gdje se iz konteksta izvlači ono što ljudima odgovara, a ne uzimajući u obzir rezultate koji im ne odgovaraju. Istraživanja bilježe da djeci nije ugodno nositi masku u školi i da im ona smeta, ali i da je djeci nastava u školi neusporedivo bolja od online nastave, unatoč mjerama.

Maske nitko ne voli nositi i nitko im se ne veseli, ni djeca ni odrasli, ali ako stručnjaci tako nalažu onda radije nosimo maske i budimo u školi nego online. U rovinjskim osnovnim školama, kao i u Krapinskim toplicama se od početka školske godine ne nose maske na nastavi, već samo viši razredi u zajedničkim prostorijama. Govorimo o svega možda 10-ak minuta nošenja maske dnevno

Što se tiče djeteta u Krapinskim toplicama, ono je rastrgano između roditelja s jedne strane i svega što mu škola pruža s druge strane. On je član razrednog kolektiva, a djeca vole biti dio kolektiva. Njegov razred i škola važna su okolina za njegov razvoj, kao i obitelj. Dijete voli svoje roditelje, ali i školu, prijatelje, učitelje.

Osim toga nije sigurno bilo ugodno da je on jedini izostavljen iz škole, da dolaze novinari, policija, zaštitari zbog njegove obitelji. U redu je da roditelji imaju svoja uvjerenja i da zadrže stav da ne vjeruju u maske, ali dječja prava trebaju biti iznad toga i smatram da je u interesu djeteta da nastavi školovanje pod istim uvjetima kao sva druga djeca u školi.“ kazala je  Marija Gliha Družetić.

Potrebno je pojačati psihosocijalnu podršku učenicima, pokazati razumijevanje za povećanje posla svih zaposlenih u školama tijekom pandemije, učiniti sve da škole ostanu otvorena mjesta za učenje i odrastanje. Važno je imati i mrežu stručnih suradnika u školama.

U rovinjskim osnovnim školama situacija je više nego izvrsna po tom pitanju zahvaljujući Gradu Rovinju koji već dugi niz godina financira stručne suradnike psihologe i logopeda.

Školski psiholog ima zaista široki spektar poslova, od individualnog i grupnog rada s učenicima, roditeljima i učiteljima, rada s djecom s teškoćama, rada s darovitim učenicima, provođenje tematskih radionica, rad na profesionalnoj orijentaciji… a ono što je jako važno je da školski psiholog preventivno radi s učenicima, učiteljima i roditeljima.“ zaključila je razgovor na Rovinj FM-u Marija Gliha Družetić, stručni suradnik psiholog u OŠ Vladimira Nazora u Rovinju. 

Photo: Tomislav Miletic/PIXSELL