Nedavni slučaj u koprivničkom prigradskom naselju kada je žena teško ozlijeđena u napadu tri rotvajlera koji su ju gotovo živu rastrgali nije prvi napad pasa ove godine, a vjerojatno, nažalost, ni posljednji. Ovaj mjesec na Pagu je staford izletio iz dvorišta na ulicu i ugrizao drugoga psa.
Prošli mjesec Srinjanku i njezina psa izgrizao je susjedov pas vučjak. Prije dva mjeseca u Đakovu je belgijski ovčar na ulici izgrizao ženu, a njezina psića usmrtio. Ove godine čitali smo i u slučajevima u Istri kada su psi pasmina njemački ovčar i haski ugrizli muškarca i dijete, a njemački ovčar usmrtio je mačku pa napao njezinu skrbnicu, dok je bernski planinski pas u Rijeci teško ozlijedio dijete. Pamtimo i ovogodišnju smrt četverogodišnjeg dječaka u Vojvodini nakon što su ga izgrizli rotvajler i doga.
Tjedan dana nakon toga u Sloveniji je preminula osmogodišnja djevojčica koju je napao i izgrizao rotvajler. Iz godine u godinu i u Hrvatskoj i u svijetu ponavljaju se slični slučajevi, često i sa smrtnim posljedicama. Kako to spriječiti? Iz udruge Prijatelji životinja ističu da je rješenje u preventivnim mjerama kakve propisuje Prijedlog Pravilnika o opasnim, moguće opasnim i psima iz nekontroliranog uzgoja, o kojemu je prošli tjedan završila javna rasprava.
„Smatramo dobrim rješenjem da za određene snažne pasmine i njihove križance iz nekontroliranog uzgoja njihovi skrbnici moraju kao preventivnu mjeru osigurati kastraciju psa. Riječ je o psima koji zbog svojih genetskih predispozicija, veličine i snage ugriza mogu, za razliku od manjih pasa, nanijeti teške ozljede ili usmrtiti čovjeka ili drugoga psa, što se stalno potvrđuje u praksi. Kastracijom bi se spriječio nastanak neželjenih štenaca velikih pasmina, ugrizi pasa, ozljede i smrt ljudi i pasa, a time i usmrćivanje pasa koji su prouzročili napade i smrtne slučajeve. Preventivne mjere ne štete psu, već mu pomažu i štite ga”, upozoravaju Prijatelji životinja.
Novi Prijedlog Pravilnika propisuje gotovo najblaže mjere u Europi
Europske zemlje, osim pasa koji su već napali ljude ili druge pse, prepoznaju i pasmine i njihove križance na koje se primjenjuju posebni propisi. U najvećem dijelu europskog zakonodavstva te pse proglašavaju opasnima jer su najčešće navedeni na popisu pasa s velikim brojem napada, pa i onih sa smrtnim ishodom.
Kategorije opasnih pasa razlikuju se od zemlje do zemlje, no pasmine i križanci tih pasmina koji se smatraju opasnima i za posjedovanje kojih je posebne ispuniti posebne uvjete u svim zemljama su: stafordski bulterijer, američki stafordski terijer, pit bull terijer, bulterijer, a još se spominju i: rotvajler, argentinska doga, cane corso, tosa, rodezijski gonič, kao i ostale pasmine i njihovi križanci koji zbog svoje veličine, jačine ugriza, učestalosti napada i genetskih predispozicija mogu predstavljati opasnost za ljude.
Primjerice, u Beču osoba koja drži psa koji se smatra opasnim mora položiti ispit za njegovo držanje, a u ostatku Austrije držanje mora odobriti nadležno tijelo. U Francuskoj takvi psi moraju proći veterinarsku evaluaciju kojom se utvrđuje stupanj opasnosti psa, što se ponavlja mnogo puta tijekom života psa. U Njemačkoj skrbnik mora imati dozvolu za držanje tzv. borbenih pasa i njihovih križanaca, uz obavezu polaganja ispita i zabranu njihova uzgoja.
Hrvatska ima velike probleme s nekontroliranim razmnožavanjem većih pasmina i borbama pasa
U slučaju kršenja odredbi propisane su visoke novčane kazne koje mogu iznositi do čak 25 000 eura, a visina kazne negdje se povećava pet puta ako se psi koriste za uzgoj. U Velikoj Britaniji protuzakonito je posjedovati, napustiti, prodati, pokloniti i uzgajati određene pasmine pasa. Danski zakon zabranjuje držanje, uzgoj i uvoz 13 pasmina pasa i njihovih križanaca. U švicarskom kantonu Ženeva zabranjeno je 16 „opasnih” pasmina pasa i njihovih križanaca. Psi teži od 25 kg, psi koji su već ugrizli ili napali osobu ili drugoga psa te psi trenirani za napad također se smatraju moguće opasnima i nadležna tijela procjenjuju njihovo ponašanje i sposobnost skrbnika da ih kontrolira.
„Propisivanjem preventivnih mjera za pasmine i njihove križance iz nekontroliranog uzgoja, koji zbog snage ugriza mogu ugroziti ljude i druge pse, ne stigmatiziraju se psi tih pasmina. Tim mjerama mogu se protiviti jedino nelegalni uzgajivači jer kastracija velikih pasmina sprječava nastanak neželjenih legala pasa iz nekontroliranog uzgoja, koji u rukama neodgovornog skrbnika mogu postati opasni, a ako završe u skloništu, teško se udomljavaju. Samo u skloništu u Čakovcu trenutačno je više od 20 staforda, a i druga skloništa opterećena su psima pasmina i njihovih križanaca iz nekontroliranog uzgoja koji u pravilu ostaju doživotno u skloništu”, naglašavaju Prijatelji životinja.
Dodaju da Hrvatska ima velike probleme s nekontroliranim razmnožavanjem većih pasmina i borbama pasa. Zaključuju da je u slučaju ugriza i napada psa na čovjeka ili životinju uvijek odgovornost na skrbniku, a ne na psu. Zakonodavac stoga propisuje skrbnicima minimalne uvjete držanja određenih pasmina, čime izravno potiče odgovorno nabavljanje i držanje takvih pasa, a ujedno štiti ne samo sigurnost ljudi nego i navedene pasmine.
